Dodatni bi porez na dobit obuhvatio 192 poduzetnika, a procjenjuje se da bi se mogao ostvariti proračunski prihod od 1,5 milijardi kuna.
Tvrtke koje su u ovoj godini ostvarile prihod veći od 300
milijuna kuna, a dobit im je za 20 posto veća od četverogodišnjeg
prosjeka, u idućoj će godini na tu iznadprosječnu dobit platiti
dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto, regulira Zakon o
dodatnom porezu na dobit koji je u petak stupio na snagu, piše
N1 Hrvatska.
Zakon je, naime, objavljen u Narodnim novinama br. 151/2022 od
22. prosinca, a dan poslije objave, što znači od jučer, 23.
prosinca je i stupio na snagu.
Prema zakonu, obveznici dodatnog poreza na dobit bit će oni s
povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju.
Taj dodatni porez na dobit, kolokvijalno nazvan porez na
ekstraprofit, po stopi od 33 posto platit će kompanije koje su u
2022. ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, i to samo na
dobit u iznosu većem za 20 u odnosu na četverogodišnji prosjek.
Naime, porezna osnovica je oporeziva dobit u 2022. koji je za 20
posto veća u odnosu na prosječnu oporezivu dobit u
četverogodišnjom razdoblju (2021., 2020, 2019. i 2018.).
Tako će veliki poduzetnici platiti porez na dobit po stopi od 18
posto, a na ostvareni će “ekstra profit” platiti i dodatni porez
po stopi od 33 posto.
Prema zakonu, u izračun utvrđivanja porezne osnovice neće se
uzimati godine u kojima je ostvaren gubitak.
Dodatni porez na dobit odnosit će se i na brodare odnosno na
obveznike poreza po tonaži broda.
Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini
niti na one koji su ove godine prestali s poslovanjem (bez
prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike).
Za potrebe izračuna porezne osnovice dodatnog poreza na dobit
određene, više izvanredne, stavke prihoda ili oporezive dobit će
se korigirati.
Zakon propisuje i neka izuzeća pa se tako prilikom utvrđivanja
visine prihoda ili oporezive dobiti u obzir neće uzimati prihodi
i dobit koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u
predstečajnim i stečajnim postupcima, kao ni prihodi u stečajnom
postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika.
Također, neće se uzimati u obzir prihodi ili dobit od prodaje
materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu
proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako
je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje
dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova
stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga
datuma.
Nadalje, moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog
razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti
financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i
gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava
osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit.
Također, poduzetnicima koji temeljem, primjerice Zakona o
poticanju ulaganja, ostvaruju olakšice npr. umanjenja osnovice
poreza obveza dodatno poreza će se umanjiti primjenom stope kojom
se umanjuje i obveza poreza na dobit.
Po podacima Vlade, a prema prijavama poreza na dobit za
2021.godinu, dodatni bi porez na dobit obuhvatio 192 poduzetnika,
a procjenjuje se da bi se od dodatnog poreza mogli ostvariti
proračunski prihod od 1,5 milijardi kuna. No, napomenuli su i
kako, s obzirom da još nije utvrđena pozitivna oporeziva dobit za
2022. i iznosi koji mogu biti isključeni iz porezne osnovice,
nije moguće procijeniti točan iznos, ali se značajna odstupanja
ne očekuju.
Inače, obveza dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu će
dospjeti s danom podnošenja prijave poreza na dobit u 2023.
godini.
Predstavnici Vlade u raspravama su isticali da je dodatni porez
jednokratan, da je solidaran i da će se prihodi od njega
usmjeriti isključivo za pomoć najugroženijim građanima.
“Dodatni porez na dobit utvrđuje se i plaća u uvjetima
nepovoljnih gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj u skladu
s odredbama ovoga Zakona na načelima pravednosti, jednakosti i
razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u
podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim
mogućnostima”, navodi se i u članku 1. samoga Zakona.
Članak 3. precizira, pak, da će iznos prikupljen od dodatnog
poreza na dobit “biti u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za
socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge
ranjive skupine u društvu”.
No, poduzetnici su ga uglavnom dočekali uz oštre kritike.
Tako su se iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) još prilikom najava
samog zakonskog rješenja usprotivili njegovu donošenju,
poručujući da je uvođenje poreza na ekstra profit besmisleno,
diskriminirajuće i neopravdano te da će to definitivno zaustaviti
potencijalne investicije i rast plaća.
Iz te su udruge upozorili da tako široko definiran porez na
ekstra profit u EU ima samo Mađarska, dok Europska komisija i
druge zemlje članice EU-a predlažu oporezivanje samo energetskog
sektora, koji je ostvarivao ekstra profite na špekulativnim
cijenama plina i struje.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) više puta su poručili da
dodatni porez na dobit nepravedno pogađa mnoge kompanije, da se
novim nametom dovodi u pitanje investicijski potencijal,
konkurentnost i likvidnost najuspješnijih tvrtki.
Tako je i sredinom prosinca na tradicionalnom novogodišnjem
susretu HUP-a glavna direktorica te udruge Irena Weber poručila
da poduzetnici trebaju dobra pravila i uvjete za rad te poreznu i
pravnu sigurnost, kao i državu koja ne penalizira već pomaže
onima koji je financiraju.
“Trebaju nam dobra pravila i trebaju nam dobri uvjeti za rad.
Najmanje što nam treba su nekakvi penali u zadnjim minutama. (…)
Mi jesmo solidarni i naravno da Vlada treba i mora donositi
porezne propise, no ono što nas smeta je ta neizvjesnost,
nesigurnost i potpuna promjena pravila igre”, rekla je tada
Weber.
Predsjednik HUP-a Mihael Furjan je tom prigodom najavio i kako će
velik broj poduzetnika koji će se smatrati oštećenim dizati
ustavne tužbe.