U zakonskim izmjenama Vlada predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun, a to znači da će građani od sada moći odlučiti na koji račun žele primati primanja
Vlada Republike Hrvatske početnom mjeseca donijela je konačni
prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak, a koje se tiču
velikog dijela građana u Hrvatskoj. Naime, u zakonskim izmjenama
Vlada predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na
tekući račun. To znači da će građani od sada moći odlučiti na
koji račun žele primati primanja.
Ako su do sada primjerice primali neke honorare na žiro račun, od
sada će iste moći primati na tekući račun i obrnuto. Ove izmjene
Vlada je donijela kako bi rasteretili građane i poduzetnike, a
koji sada primjerice moraju imati dva ili više računa.
“Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike
stjecatelje i isplatitelje primitaka”, rekao je državni tajnik u
Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.
Banke će postupati u skladu s odredbama
Kasko su nam pojasnili iz Hrvatske udruge banaka, to ne znači da
će se računi zatvarati ili ukidati, već će građani sami moći
odabrati na koji račun žele da im se isplati plaća.
“Banke će, nakon donošenja konačnog zakonskog rješenja, kao i
uvijek postupiti u skladu s važećim odredbama pozitivnih propisa
poštujući i izvršavajući sve propisane obveze”, odgovorili su nam
iz HUB-a na naš upit.
Dodali su da u ovom trenutku nije moguće procijeniti učinak
najavljenih zakonskih izmjena na opseg korištenja transakcijskih
računa. “Vjerujemo da će klijenti i na dalje, ovisno o
individualnoj procjeni, koristiti račune i usluge banaka koje su
im potrebne za poslovanje i svakodnevni život”, kazali su.
Prema podacima HNB-a, 30. rujna ove godine potrošači su imali
sveukupno 6.637.216 otvorenih transakcijskih računa (jednovalutni
i multivalutni) u kreditnim institucijama.
Promjene i za studente
Osim ovih zakonskih izmjena, Vlada je već u prvom čitanju
predložila i povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može
ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi
se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog
osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna.
Prema tome , prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i
studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se
ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće kuna. Vlada navodi da
se predloženim izmjenama želi potaknuti mlade ljude koji nastoje
steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu
rada i to posebno ljeti u turizmu.