Odlukom vlasti iz kolovoza 1991. trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, trebao se zvati 'kruna', a njegov stoti dio 'banica, ali onda...
Hrvatska će kuna, nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi
kao službeni novac, na Novu godinu biti zamijenjena eurom, a više
od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će
otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje.
Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima
manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. svibnja 1994. na
Dan državnosti.
Prethodno, državna Komisija za novac odlučila je krajem kolovoza
1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara,
zvati “kruna” a njegov stoti dio “banica”. Za krunu je proveden
natječaj i odabrano rješenje, ali je naknadno, u srpnju 1993.,
nakon prijedloga deset zastupnika, Sabor donio odluku da će se
hrvatski novac zvati – kuna.
Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim
imenom opterećen negativnim povijesnim nasljeđem Nezavisne Države
Hrvatske. Povjesničari kažu da je odluku naložio
predsjednik Franjo Tuđman nakon poticaja člana komisije
i numizmatičara Dalibora Brozovića.
Za izgled papirnatog novca odabrano je rješenje Miroslava
Šuteja, s kojim je radio i Vilko Žiljak, a za kovani novac
prijedlog Kuzme Kovačića. Papirnati novac u osam apoena
tiskan je u minhenskoj tvrtki Giesecke & Devrient GmbH, a
kasnije i Osterreichische Banknoten iz Beča, a kovani novac u
devet apoena u Hrvatskom novčarskom zavodu.
Papirnate kune su zapravo po sastavu 100 posto pamuk.
Metalni novac je izrađen od različitih legura. Tri najveća apoena
sastoje se od legure bakra, nikla i cinka, srednji apoeni od
čelične jezgre obložene mješavinom metala, a dva najniža apoena
od aluminija s vrlo malo magnezija.
Ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada svih
novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna. Iako u HNB-u
ističu da su kune kvalitetne novčanice, one se upotrebom troše,
pa je do sada povučeno i uništeno više od milijardu komada
novčanica u vrijednosti 104,5 milijarde kuna.
Najviše je tiskano apoena od 200 kuna, pa 100 kuna i na kraju 10
kuna. Posljednjih godina najviše su u upotrebi bile novčanice od
200 kuna, pa od 10 kuna. One su dizajnerski ostale iste, ali su
dobivale nove zaštitne niti.
Međutim, novčanice od 500 i 1000 kuna nisu se mijenjale od 1994.
godine. Za tim novčanicama visoke vrijednosti na tržištu nije
bilo tolike potrebe. Tek se pokazala unazad 15 godina kad se
standard poboljšao, kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac
HNB-a Tihomir Mavriček.
U opticaju 30 milijardi kuna
Inače, proteklih 11 godina količina novca u opticaju se
udvostručila i u novije vrijeme dosegla je razinu između 41 i 42
milijarde kune. Mavriček kaže da su na to utjecali povećanje
standarda i kumulirana inflacija.
Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju
je oko 30 milijardi kuna. To je posljedica inflacije. Pokazuje da
se gotovi novac koji je spremljen kod kuće kao pričuva počeo
trošiti, ali i pad potražnje zbog promjene u eure, objašnjava
Mavriček.
On napominje i kontradikciju da su pri tome kartice sve više u
upotrebi. Polovica svih transakcija obavi se gotovim novcem, a
polovica karticama, premda se gotovinsko plaćanje u trgovinama
održalo na 72 posto svih gotovinskih transakcija, kaže on.
Malo krivotvorenja kune
U HNB-u kažu da je broj krivotvorenih kuna relativno mali, znatno
manji od krivotvorenja eura. Najviše su se krivotvorili apoeni od
200 kuna, oko stotinu godišnje. Primjerice, 2019. krivotvoreno je
ukupno 506 komada novčanica, 2020. godine 157 komada, a 2021.
godine 198 komada novčanica kuna.
Međutim, 2019. krivotvoreno je 4280 komada novčanica eura, 2020.
godine 237, a 2021.godine 228 komada novčanica. Krivotvoreni
novac je direktna šteta onoga tko je primio takvu novčanicu,
napominje Tihomir Mavriček.
Ukupno je otkovano približno tri milijarde komada kovanog novca
ili oko 10 tisuća tona. Očekuje se da će vratiti oko 35 posto
kovanica. Veći apoeni će biti vraćeni u iznad 80 posto ili 5200
tona, što je teško kao 124 nova zagrebačka tramvaja, kaže
Mavriček.
Povlačenje počelo u rujnu
Gotovinski ciklus novca u HNB kreće od planiranja potreba za
novčanicama i kovanicama za sljedeću godinu. Ovisi o brojnim
čimbenicima kao što su inflacija, predviđene stope rasta i sl.
Potom HNB naručuje novac u tiskarama i mjestima gdje se kune i
lipe kuju. Iz trezora HNB otprema se kamionima u pratnji
specijalaca u osam gotovinskih centara u Hrvatskoj. Banke se iz
tih centara opskrbljuju se gotovim novcem, dnevno planirajući
svoje potrebe ovisno o najavama klijenata i o potrebi bankomatske
mreže.
Povlačenje viškova kune počelo je u rujnu. Tada se obično nakon
svake turističke sezone povlače viškovi kuna u trezore.
Povlačenje je ove godine povećano. Kuna će se povlačiti postepeno
i novčanice se mogu mijenjati neograničeno dugo, a kovanice tri
godine.
Nakon prve godine zamjena kovanica će se moći obaviti bez naknade
isključivo u HNB-u.
Novčanica kao šest Mont Everesta
Zbog negativnih okolišnih razloga, odnosno primjesa boje na
novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više
ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od
milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim
građevinskim radovima.
Radi se o ogromnoj masi materijala. Kad bi novčanice koje ćemo
povući, njih oko 500 milijuna komada, posložili jednu na drugu,
visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont
Everesta, prispodobljuje izvršni direktor gotovinskog sektora.
Također, 5200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će
biti vraćene, prodat će se kao sirovina, rastaliti i koristiti za
druge potrebe.
Građani izabrali Nikolu Teslu
Kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao
dok je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna
zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura,
objašnjava Mavriček. Papirnate novčanice eura imaju jedinstvene
motive, a kovanice pored jedinstvene strane, na poleđini imaju
nacionalne motive.
Na hrvatskim apoenima od jednog, dva i pet centi nalazi se napis
HR na glagoljici, na 10, 20 i 50 centi je lik Nikole Tesle, a na
dva eura mapa Hrvatske. Lik Nikole Tesle predložen je na javnom
savjetovanju i za njega je glasalo 11 tisuća građana, te je
istisnuo prijedlog motiva Dubrovnika.
No, kuna ipak neće posve otići u povijest. Lik toga malog ali
vrlo agresivnog predatora, čija su se krzna nekada koristila za
plaćanje danka, ostat će otisnut na kovanici od jednog eura.