Udio trošarina i PDV-a u cijeni goriva je otprilike 65 posto cijene goriva
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u izjavi
za novinare nakon sjednice Vijeća za uvođenje eura, u srijedu je
izvijestio da se sastao s Petrolovom upravom, te da Petrol traži
povećanje trgovačkih marži i ukidanje regulacije cijena, piše
N1 Hrvatska.
– Moram reći kako sam neugodno iznenađen takvim ponašanjem
Petrola, jer sam osobno komunicirao s Inom prije nekoliko dana, a
moji najbliži suradnici s Petrolom, na način da ako dođe do
stabilizacije na tržištu Mediterana, da se marže vrate na razinu
iz lipnja kada su bile 75 lipa, rekao je Filipović.
Što se tiče Petrolovih tvrdnji da u Hrvatskoj ne može poslovati u
trenutnim uvjetima, iznio je da je Petrol za prvih
devet ovogodišnjih mjeseci iskazao gotovo 100 milijuna eura
dobiti prije kamata, poreza i amortizacije.
– To jasno sugerira da oni nisu ni u kakvim strašnim problemima,
kaže Filipović. Zaključuje da vlada neće “dopustiti nikome pa ni
Petrolu da duboko gura ruku u džep naših sugrađana u vremenima
ove teške krize, nego raditi sve da zaštiti građane i
gospodarstvo, uz balansirajući odnos s predstavnicima naftne
industrije”.
Država uzima najveći dio kolača
A koliko duboko država gura ruku u džep građana?
Kako je objavila sama Europska komisija u Weekly Oil
Bulletin, na kojem prati tjedne promjene cijena goriva, cijena
goriva bez nameta u Hrvatskoj bi bila sljedeća:
Eurosuper 95 koštao bi 5,726 kuna po litri, dizelsko
gorivo 7,420, lož ulje za grijanje koštalo bi
5,979, LPG bi bio 5,147.
S nametom kojeg ubire država cijene su sljedeće: Eurosuper
10,983, dizelsko gorivo 12, 601, lož ulje za grijanje 7,67 a LPG
je 6,504.
Dakle, udio trošarina i PDV-a u cijeni goriva je otprilike 65
posto cijene goriva.
Kome idu trošarine?
Dvije vrste trošarina na naftne derivate najbitnije su pri
određivanju cijene goriva. Na bezolovni motorni benzin one su, od
2015. godine do nedavne intervencije države, iznosile 3,86 kuna
po litri, dok su na dizelsko gorivo bile 3,06 kuna po litri.
U ovom trenutku trošarine iznose 3,06, odnosno 2,66 kuna po
litri, a cifre su to koje su djelomično namijenjene za
financiranje tvrtki u vlasništvu države: za Hrvatske
ceste, Hrvatske autoceste te Hrvatske željeznice
Infrastruktura. Dakle za državne gubitaše.
A tu su onda i PDV te napokon i cijena nafte na mediteranskom
tržištu. Tako da čak i sad, nakon intervencija države u cijene,
otprilike 65 posto cijene koju građani plate za litru na crpkama,
ode na davanja državi.
Nije drugačije ni u drugim zemljama EU
No, Hrvatska nije usamljena u oporezivanju distributera goriva. I
u drugim zemljama Europske unije države guraju ruku u džep
građana preko cijena energenata.
Tako je cijena eurosupera 95 nakon oporezivanja u Čekoj 36,435
čeških kruna (CZK), u Danskoj 13,740 danskih kruna (DKK), a u
Rumunjskoj 6.530, 86 rumunjskih leua (RON). Cijena dizelskog
goriva u Češkoj je 37,904 CZK, u Danskoj 13,360 DKK, a u
Rumunjskoj 7,693.24. LPG gorivo pak Česi plaćaju 17,184 CZK, a
Rumunji 4,015.38 RON. Danci ga ne prodaju.
Bez poreza u tim zemljama cijene izgledaju ovako.
U Češkoj bi cijena eurodizela bez poreza bila 17,271.57 CZK,
Danskoj 6,317 DKK, a Rumunjskoj 3,595.4. Cijena dizelskog goriva
bez poreza u Češkoj bi bila 22,875.62 CZK, u Danskoj 7,433 DKK, a
Rumunjskoj 8,380.6 RON. Cijena LPG goriva bez poreza u Češkoj bi
bila 12,041.65 CZK, a u Rumunjskoj 2,992.34 RON.