Smrt lovca na Dinari od zaostale mine iz Domovinskog rata još je jedno upozorenje, ali i poziv da Hrvatska što prije postane zemlja bez mina
Umjesto pucnja lovačke puške odjeknula eksplozija. Lovne nedjelje na dinari završila je tragedijom nesretni lovac nagazio je na minu zaostalu iz domovinskog rata. Nažalost to nije izdvojeni slučaj.
Nije jedini na dinari koji se dogodio nakon domovinskog rata, bez obzira što su pirotehničari, hrvatski centar za razminiranje obavili izuzetno veliki i ogroman posao na dinar evo, kao što vidimo još toga ima.
U vrijeme rata bila je to crta razgraničenja koja se osiguravala. Postavljanje minskih polja postavljao je tko je stigao po nahođenju, najčešće bez ikakvih evidencija.
Tablama opasnost od mina označeno i područje gdje je smrtno stradao lovac. Zašto su išli u lov na minsko sumnjivo područje nitko ne zna, no u HGSS-u znaju zašto u akciji izvlačenja nisu koristili helikopter. Može se dogoditi da leta spašavatelju sleti metar od unesrećene osobe i da baš to bude mina i onda smo napravili kontraefekt.
Kako bi došli do smrtno stradalog lovca, put od mina su im očistili pirotehničari isti. Oni koji se u miru bore za naše sigurnije sutra.
Karlovačka županija čeka razminiranje
S 13 tisuća kvadratnih kilometara od kraja rata, danas smo na 150 kvadratnih kilometara zagađenih minama, a 2026. godine plan je Hrvatsku u potpunosti očistiti.
Šibensko kninska i Osječko – baranjska županija trebale bi biti čiste od mina do konca ove godine, Splitsko – dalmatinska i Karlovačka županija do konca iduće, a Ličko -senjska i Sisačko – moslavačka do konca 2025.
U Karlovačkoj županiji još šest općina ima minski – sumnjiva područja te je ostalo još 24 četvorna kilometra za razminirati.
Inače, krajem prošle godine u sklopu projekta “Karlovac Karst” obnovljeno je 210 hektara šume nakon razminiranja na području općine Plaški.
Prvo se područje razminiralo, zatim su obnovljene šumske ceste, a treći dio projekta predviđao je sadnju 383 tisuće sadnica hrasta kitnjaka, i to osim na području općine Plaški, i u Josipdolu i Tounju.
To je treći takav projekt Hrvatskih šuma. Prvi je proveden u Osječko-baranjskoj županiji, a drugi na području Ličko-senjske i Zadarske županije.