Zahvaljujući rastu prosječne plaće, iznos na zaštićenom računu povećava se za sedam posto
Od početka 2023. povećani su iznosi ograničenja od ovrhe na plaći
sukladno novom izračunu prosječne plaće. Iznosi do kojih se može
provoditi ovrha na plaći i ostalim stalnim novčanim primanjima
ovise o prosječnoj hrvatskoj plaći za razdoblje siječanj-kolovoz
prethodne godine.
U 2022. taj je iznos bio 7.086 kuna, a u ovoj godini penje se na
7.583 kune, odnosno 1.006,44 eura, sukladno povećanju prosječne
plaće u prošloj godini, piše
tportal.
Zahvaljujući rastu prosječne plaće, iznos na zaštićenom računu
povećava se za sedam posto. No zbog utjecaja inflacije primanja
osoba pod blokadom realno su manja nego prošle godine.
Određivanje dijela plaće koji ne podliježe ovrsi
U slučaju ovrhe zbog uzdržavanja djeteta izuzima se četvrtina
plaće, neovisno o njezinoj visini.
Kod ovrhe koja se provodi zbog naplate drugih računa izuzima se
iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće ako je plaća
jednaka ili veća od utvrđenog prosjeka. Ako je manja od utvrđenog
prosjeka, izuzima se iznos u visini tri četvrtine neto plaće, uz
uvjet da iznos za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne
plaće.
Kod ovrhe koja se provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade
štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno
gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno
uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićeno je 50
posto plaće.
Zaštićeni dio ako je plaća veća od prosjeka
Konkretno, ako je plaća jednaka ili veća od 1.064,44 eura, od
ovrhe se izuzima 251,61 euro (1/4 plaće) kada se ovrha provodi
zbog uzdržavanja djeteta, odnosno 670,96 eura (2/3 plaće) ako se
provodi zbog naplate drugih tražbina.
Primjerice, ako radnik prima neto plaću od 9000 kuna (1.194,51
euro), a ovrha se provodi zbog neplaćenih računa ili dospjelih
nepodmirenih rata kredita, isplaćuje mu se 670,96 eura, a 523,55
eura je iznos raspoloživ za ovrhu.
Zaštićeni dio ako je plaća ispod prosjeka
Ako je neto plaća manja od 1.064,44 eura, od ovrhe se izuzima
četvrtina plaće kada se ovrha provodi zbog uzdržavanja djeteta,
odnosno tri četvrtine neto plaće ovršenika, ali ne više od 670,96
eura, ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.
Primjerice, ako zaposlenik prima neto plaću od 663,6 eura (5000
kuna), od ovrhe po osnovi ostalih tražbina bit će izuzeto 497,7
eura, a 165,9 eura podložno je ovrsi. Međutim radniku koji ima
neto plaću u rasponu od 894,6 eura do 1.006,43 eura, isplatit će
se 670,96 eura (2/3 prosječne plaće) dok se preostali dio smije
ovršiti. U protivnom, ako bi dobio tri četvrtine plaće, bio bi u
povoljnijem položaju od onoga s većom plaćom od prosječne.
Primanja izuzeta od ovrhe
Ista pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se na druga
primanja (mirovine, honorari, primici od obavljanja samostalne
djelatnosti i sl.), osim onih koji su zakonom potpuno ili
djelomično izuzeti od ovrhe.
Izmjenama Ovršnog zakona iz 2020. od ovrhe su izuzeti neoporezivi
prihodi koje isplaćuje poslodavac, poput božićnice, novčane
nagrade za rezultate rada, jubilarne nagrade i sl.
Od ranije su od ovrhe izuzeti brojni drugi primici, poput
socijalne naknade, naknade za nezaposlenost, doplatka za djecu,
stipendija i sl.
U korist ovršenicima idu i povećanja neoporezivih primitaka
izuzetih od ovrhe iz paketa antiinflacijskih mjera Vlade.