Vesna Teršelič izrazila je nadu da će antifašistički spomenik u središtu grada biti obnovljen.
Odavde su krenule nacističke postrojbe, 7. SS divizija ‘Princ
Eugen’, i na cijelom tom potezu krenuli su ka Bihaću, gdje je
bilo veliko oslobođeno područje, i ustaše i četnici i talijanski
fašisti, kako bi posve uništili partizanske jedinice, ali to im
nije uspjelo. Oslobođena Europa puno duguje partizanima i
partizankama, poručila je u petak kod ostataka središnjeg
partizanskog spomenika autora Vanje Radauša u središtu Karlovca
predsjednica Centra za suočavanje s prošlošću “Documenta” Vesna
Teršelič na obilježavanju 80. godišnjice početka Operacije
“Weiss” iliti Četvrte neprijateljske ofenzive, što je dio
projekta Umjetničke inicijative “Godina preokreta – 1943.” koji
predviđa umjetničke intervencije kojima će se u Hrvatskoj i Bosni
i Hercegovini obilježiti odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća
narodnog oslobođenja Hrvatske i Antifašističkog vijeća narodnog
oslobođenja Jugoslavije, pad fašističke Italije, bitke na
Sutjesci i Neretvi, pripojenje Istre Hrvatskoj i drugi događaji
iz te godine.
– Ova današnja intervencija je prva, nakon nje se održavaju od
Bosanskog Petrovca sve do Neretve, a u ovoj su inicijativi i
umjetnici iz Bosne i Hercegovine te drugih zemalja jer su se na
tom putu partizani i partizanke borili zajedno, skupa Hrvati i
Hrvatice, Srbi i Srpkinje, Muslimani i Muslimanke, Slovenci i
Slovenke. Partizani i partizanke su se borili za prava svih, kao
što se se mnogi među vama bore za ljudska prava. Živimo u vrijeme
kada su manjinska prava i pripadnici manjina na udaru. Učimo na
iskustvu partizana i partizanki, poručila je Vesna Teršelič
i dodala da stanje antifašističkog spomenika u Karlovcu
simbolizira i odnos hrvatskog društva i hrvatskih institucija
spram naslijeđa antifašističke borbe, ali da se on može
izmijeniti, te dodala:
– Bilo bi fantastično kada bi ovaj umjetnička inicijativa dala
svoj doprinos da se ipak nešto pomakne s mjesta, da se na ovaj
spomenik vrate skulpture ili postave nove, ali u svakom slučaju
da to bude mjesto sjećanja na sve što nam je donijela
antifašistička borba.
Dramski umjetnik i saborski zastupnik Vilim Matula je pročitao
odlomak iz memoara partizanskog generala rodom iz Sjeničaka Gojka
Nikoliša “Korijeni, stablo, pavetina”, te poručio da je “na putu
prema Neretvi izginulo između osam tisuća i deset tisuća
partizanki i partizana, a sveukupno dvanaest tisuća”. “Nigdje
takvog otpora različitih naroda na jednom mjestu u Europi nije
bilo u tom trenutku. Imamo što obilježiti”, rekao je Matula.
Nakon toga je kompoziciju “Duboka plava” izveo glazbeni sastav
“Cul-de-sac” kojega čine Damir Prica Kafka, Igor Pavlica, Neven
Jurić, Sven Buić i Ivan Marincel.