Proizvodimo trećinu mlijeka manje nego prije 10 godina, a val zatvaranja farmi nikad nije bio veći. Gase se jedna za drugom, pa smo na uvoz - osuđeni. Tko je za to kriv i kako spriječiti odumiranje mljekarstva u Hrvatskoj - provjerila je naša ekipa
U zemlji se svakog dana, u prosjeku zatvore tri farme.
Prije 10 godina imali smo oko 13 tisuća proizvođača mlijeka,
danas ih je tek nešto više od tri tisuće. Niska otkupna cijena
dovela je mnoge do zida. Neki su se snašli – pokrenuli su
vlastitu preradu i sami sebi – postali otkupljivači.
“Vi dođete u jednom trenutku u situaciju da vam je cijena vašeg
proizvoda, litre mlijeka – veća, nego što možete dobiti na
tržištu za tu litru mlijeku – i onda možete ili zatvoriti farmu
ili se okrenuti nečem drugom”, kazao je proizvođač mlijeka Vlado
Jurkas.
Manje proizvođača znači i manje domaćeg mlijeka.
Tako je, primjerice, 2009. godine otkupljeno rekordnih 675 tisuća
tona, a lani svega 428 tisuća tona – gotovo 250 tisuća tona
manje.
“To je posljedica 30 godina donošenja i neprovođenja strategija
Vlade i Ministarstva poljoprivrede koje su na kraju rezultirale
praznim selima, praznim štalama, sve manje muznih krava – nemamo
svoje sirovine i svoje hrane više”, dodaje Vlado.
Mlijeko ne može stajati, pa se prodaje pošto-poto. Iako je cijena
otkupa u prosjeku porasla 30 posto, proizvođačima su troškovi
proizvodnje skočili više od 300 posto. U cijelom lancu najviše
stradaju mali proizvođači.
“Vi imate danas situaciju da je proizvodna cijena mlijeka negdje
preko tri i pol, do četiri kune ovisno o veličini farme, a s
druge strane otkupna cijena od industrije je tri i pol kune – ti
si ne na nuli, nego u minusu”, kazao je upravitelj
mljekarsko-stočarske zadruge Proizvodi sela Darko Pavičević.
U debelom minusu tako je i broj muznih krava.
Prije 10 godina imali smo ih 168 tisuća, a na kraju prošle godine
tek nešto više od 102 tisuće.
“Mljekarstvo nikad nije bilo dohodovno, barem ne u nazad 15
godina i sve farme se polako zatvaraju i napuštaju i ako neće
biti snažnog inputa, osjetne razlike u cijeni između troškova i
samih prihoda u mljekarstvu, bojim se da će se taj tren
nastaviti”, govori predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Mladen Jakopović.
U isto vrijeme Ministarstvo poljoprivrede godinama potiče
govedarsku proizvodnju s 14 mjera i poticaja, čija se vrijednost
mjeri u desecima milijardi eura.
“Vi imate projekt Vlade zdrava prehrana u školama, ne znam ako
ćete naći iti jednu školu gdje se pije naše hrvatsko mlijeko”,
kazao je Pavičević.
I da hoćemo, ne možemo piti isključivo domaće mlijeko jer ga nema
dovoljno. Prema grubim procjenama, Hrvatska će ove godine biti
prisiljena uvesti oko 55 posto svojih godišnjih potreba te smo po
tome, uz Grčku, na samom začelju Europske unije.