U SDP-u misle da će HDZ svrgnuti zajedničkim naporom pa su od Možemo i Centra zatražili da se očituju hoće li im se pridružiti u predizbornoj koaliciji. Oko rušenja HDZ-a bi se lako dogovorili, ali raspodjela funkcija ne bi išla tako glatko. Grbin smatra da prvo ime lijeve koalicije treba biti čelnik najveće stranke. Pozvani partneri zasad ne odgovaraju konkretno
Godinu dana prije izborne super godine taktiziranje je počelo.
Poznat je termin europarlamentarnih izbora-svibanj 2024. i
predsjedničkih – kraj iduće godine, a o terminu parlamentarnih će
odlučiti Andrej Plenković. A tajming može odlučiti pobjednika.
“S obzirom na to da su troje izbora sljedeće godine, onda je jako
bitno ne fulati da na jednima kleknete i onda krene val “gotovi
su” i onda izgubite i sljedeća dva”, kaže Krešimir Macan,
politički analitičar.
U SDP-u misle da će HDZ svrgnuti zajedničkim naporom pa su od
Možemo i Centra zatražili da se očituju hoće li im se pridružiti
u predizbornoj koaliciji.
“Kao najveća opozicijska stranka imamo odgovornost razgovarati s
drugim kolegicama i kolegama, ali da ti razgovori ne moraju nužno
završiti i dogovorom”, kaže Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.
Oko rušenja HDZ-a bi se lako dogovorili, ali raspodjela funkcija
ne bi išla tako glatko. Grbin smatra da prvo ime lijeve koalicije
treba biti čelnik najveće stranke. Pozvani partneri zasad ne
odgovaraju konkretno.
“Broj stranaka u nekoj koaliciji nije uvijek sinergičan. Dakle,
postoje i nekakvi minusi određenih suradnji”, kaže Sandra Benčić,
predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijeve koalicije.
“Nije samo važno promijeniti i smanjiti HDZ. Važno je i čime ćete
ga zamijeniti”, rekao je Ivica Puljak, predsjednik Centra.
Most sutra predstavlja izbornu deklaraciju. Uskoro će odabrati i
kandidata za premijera između četvorke Grmoja, Petrov, Raspudić i
Selak Raspudić. O koalicijama, kažu, tek nakon izbora koje
očekuju na jesen.
“Mi ćemo na izbore izaći sami. Vidjeli ste i sami da smo jedan od
rijetkih klubova u hrvatskom saboru gdje nas je osam ušlo i mogu
vam dat garanciju da će nas osam izaći”, rekao je Zvonimir
Troskot, saborski zastupnik Mosta.
Do jeseni se stigne prebroditi kriza s inflacijom, stigne se
pokrenuti i obnova, a plodonosna turistička sezona će podignuti
moral među biračima. Ipak, iz HDZ-a kažu, barem službeno, da
pričom o ranijim izborima oporba skreće temu. Naravno, s
Ukrajine.
“Skretanje pozornosti! Apsolutno nikome na pamet nije palo
govoriti o ranijim izborima”, tvrdi Željko Reiner, potpredsjednik
Hrvatskog sabora.
Prije izbora HDZ će promijeniti izborni zakon i uskladiti izborne
jedinice s popisom stanovništva kako rezultate nitko ne bi
sporio. Iz neslužbenih izvora se može čuti da Vladi nije mrska
opcija spajanja parlamentarnih i europarlamentarnih izbora.
Jeftinije je, logistički lakše izvesti, kampanja bi bila
jedinstvena. No, ta ideja ima i negativnu stranu.
“Izlaznost na parlamentarnim izborima je dvostruko veća nego na
europarlamentarnim. Ne odgovara velikim strankama jer oni se
pobrinu da njihovi uvijek izađu”, dodaje Macan.
A datum parlamentarnih izbora ovisit će i o tome hoće li
Plenković na briselsko slaganje karata odlučiti ići kao premijer
na kraju mandata ili riskirati potvrdu trostrukog pobjednika.