Navode, previše je administracije, manjka osoblja, a sporni su i koeficijenti
Umjesto da se bave samo pacijentima, više od pola radnog vremena
obiteljski liječnici troše na administraciju.
“To su stvari koje se mogu prebaciti na HZZO jer oni imaju puno
zaposlenih ljudi u administraciji pa mislim da imaju puno više
vremena nego mi kojima dolaze pacijenti koji trebaju pomoć odmah
i sada, a pacijent je liječniku uvijek na prvom mjestu, a ne
papir”, kazala je liječnica obiteljske medicine Mirela Marković.
Papir u vidu reformskih mjera najavio je liječnicima poslati
administratore. No, kada će se to obećanje ispuniti?
“Ja bih volio da imam čarobni štapić i da se sve naše ideje za
koje doista vjerujem da su utemeljene mogu realizirati u vrlo
kratkom roku – međutim to nije moguće. Ono što obećavam da ćemo
mi to realizirati”, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Liječničkim udrugama pustih obećanja je dosta.
“On voli se služiti rečenicom djela, a ne riječi, ali od djela
nema ni D”, kazala je predsjednica Koordinacije obiteljske
medicine Nataša Ban Toskić.
A od njega traže i da se izjednače koeficijenti specijalista u
bolnicama i primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Mladi liječnici već
su prosvjedovali u rujnu, a uskoro bi mogao i novi štrajk. Hoće
li do njega doći, u anketi odlučuje više od 10 tisuća liječnika.
“Najbolje bi bilo da ne trebamo poduzeti nikakve ovakve akcije,
ali ništa nije isključeno pa tako ni štrajk”, govori predsjednik
Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić.
“Moj zadatak je sačuvati sustav i prilagoditi ga pacijentu.
Dakle, pacijent mora biti u središtu”, kazao je Beroš.
“U ovom trenutku odgovorno tvrdim da pacijent nije u središtu i
nije u fokusu zdravstvenog sustava”, govori predsjednik Koalicije
udruga u zdravstvu Ivica Belina.
A mogući štrajk liječnika i pacijenti podržavaju.
“Moraju se boriti da im bude lakše, a i mi moramo biti sretni ako
ih imamo jer znamo da nema dovoljno liječnika”, kazala je Ljubica
Cinglin iz Zagreba.
“Kakva je njihova situacija i primanja i sve drugo, mislim da bi,
to se mora popraviti”, govori Milica Okulić iz Zagreba.
Osim štrajka, jedna od opcija je i rad po normi.
“Ako ćemo se držati tih normativa, već tada će se osjetiti kao da
smo u štrajku. Prvi pregled pacijenta će trajati 20 minuta,
kontrolni 15 pa je vrlo lako izračunati u jednom radnom danu
koliko liječnik može kvalitetno raditi, ako taj dan ima duplu
ambulantu u istoj smjeni, nemoguće je da svi dođu na red”, kazala
je liječnica obiteljske medicine Mirela Marković.
Štrajk, prosvjed ili rad po normi – što su liječnici u anketi
odlučili, trebali bismo znati za 10-ak dana.