Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Primjerice, 1989. je prosječna starost nevjeste iznosila 23 godine, a ženika 27 godina, dok su u 2021. mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine
Dok obilježavamo Svjetski dan braka, podaci Eurostata pokazuju da
je u Hrvatskoj sve manje sklopljenih brakova i razvoda, raste
broj djece rođene izvan braka, kao i prosječna starost pri
sklapanju prvog braka, dok se povećava broj građanskih, a
smanjuje broj vjerskih brakova.
Radi se o trendovima na razini Europske unije koji se
preslikavaju i na Hrvatsku, rekla je Hini načelnica demografskih
i društvenih statistika u Državnom zavodu za
statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić.
U 10 godina 10 posto manje brakova
U Hrvatskoj su 2021. sklopljena 18.203 braka, dok je prije pet
ili deset godina njihov broj bio 10 posto veći. Statistika
bilježi da je 2012. sklopljeno 20.323 brakova, a 2017. njih
20.310.
Promatrajući dulje vremensko razdoblje, primjetan je silazni
trend sklapanja brakova, pri čemu ih je najmanje, 15.196,
zabilježeno u vrijeme pandemije covida 2020. godine.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za
ženika i za nevjestu. Primjerice, 1989. je prosječna starost
nevjeste iznosila 23 godine, a ženika 27 godina, dok su u 2021.
mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine.
S vremenom pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova,
a izvan brakova rađa se gotovo četvrtina djece.
Građanski brak sklopilo 52 posto parova
Tijekom 2021. građanski brak sklopilo je 52 posto parova, a
vjerski 48 posto, dok je primjerice 2012. bilo 58 posto vjerskih
i 42 posto građanskih brakova.
Izvan braka u Hrvatskoj je rođeno 8598 djece, odnosno 24 posto od
ukupno živorođene djece. Podaci Eurostata pokazuju da je,
primjerice, u Francuskoj broj djece rođene izvan braka znatno
veći i iznosi 62 posto, u Norveškoj 59 posto, Portugalu 58 i
Sloveniji 57 posto.
U 2021. bilo je 5100 pravomoćno razvedenih brakova, što je znatno
manje nego prijašnjih godina. Tako 2016. statistika bilježi 7036
pravomoćno razvedenih brakova.
Rogić-Hadžalić kaže da se broj razvedenih brakova smanjuje iz
godine u godinu. Prosječno trajanje razvedenih brakova je 15
godina.
Neka demografska istraživanja stručnjaka Katedre za demografiju
povezuju rizik za razvod s trajanjem braka, pa je tako analiza
25-godišnjeg razdoblja pokazala da se najveći rizik za razvod
bilježi tijekom četvrte i pete godine braka, a za parove koji
prođu petu godišnjicu braka rizik se s vremenom smanjuje.
Manje rođenih smanjuje broj osoba u dobi za ženidbu i
udaju
Demograf Anđelko Akrap u komentaru za Hinu kaže kako je
kod pitanja manjeg broja sklopljenih i razvedenih brakova ključan
dobni sastav stanovništva.
Objasnio je da se zbog dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih
smanjuje broj osoba koje ulaze u dob za ženidbu i udaju, a s tim
je povezan i značajan broj iseljenih od 2008., što se naročito
pojačava od 2013.
Također, mladi ljudi odgađaju ulazak ili ne ulaze u brak zbog
ekonomskih razloga, primjerice nemogućnosti da dođu do stana i u
Hrvatskoj dosta izraženog rada na određeno vrijeme.
Zbog manjeg broja sklopljenih brakova ima i manje razvedenih, a
pokazalo se da se u gospodarski neizvjesnim vremenima brakovi
manje razvode.
S brojem djece u braku smanjuje se mogućnost razvoda. Nestabilni
brakovi s djecom obično se razvedu nakon što djeca uđu u dob
iznad 14 godina.
Brak se često sklapa nakon rođenja prvog djeteta
Akrap također kaže da se povećava broj djece rođene u nevjenčanim
brakovima, a često se sklapanje braka dogodi nakon rođenja prvog
djeteta.
To je slučaj i sa sklapanjem crkvenih brakova, što se obavi nakon
rođenja prvog djeteta. Tako krštenje djeteta često puta rezultira
i vjenčanjem roditelja.
No, bez obzira na to broj crkveno registriranih brakova se
smanjuje, a Akrap kaže da se u crkvi brakovi sklapaju nakon što
mladenci odslušaju tečaj za ulazak u brak pa i to može, osim
sekularizacije, utjecati na njihov manji broj.
Ulazak u brak u starijoj dobi je normalna općerazvojna pojava. U
skandinavskim zemljama, iako se u prosjeku ulazi u brak iznad 30
godina, kraće je vrijeme između sukcesivnih trudnoća. Naime, tako
su žene manje izvan tržišta rada, a mogu imati željeni broj
djece.
Pokazalo se da određene dobrobiti koje donose registrirani
brakovi mogu pridonijeti povećanju njihova broja.
Hrvatsko društvo još uvijek ima, u pozitivnom smislu, dosta
tradicionalan pristup braku i obitelji, ali se situacija ipak
postupno mijenja, ocjenjuje demograf.