U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja pripremaju novi "Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku"
Iako je Hrvatska jedna od prvih europskih zemalja koja je još
2005. uspostavila sustav povratne naknade za ambalažu
od pića i napitaka, ona od svih država članica EU-a koje imaju
takve sustave ima najnižu naknadu, koja iznosi samo sedam centi,
dok Njemačka ima 25, a Finska i do 40 centi.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na upit Hine o povećanju iznosa povratne
naknade odgovorilo je da će njega propisati Vlada novom
Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi.
Njemačka ima povratnu naknadu od 25
centi, Nizozemska od 15 do 25, Finska od 10 do
40, Norveška od 20 do 30 centi. Danska plaća od 13 do
39 centi, Švedska od 12 do 19, Slovačka 15, Island 12, a
Estonija, Latvija i Litva po deset centi.
Okolišne udruge pozvale su Ministarstvo na povećanje povratne
naknade za ambalažu od pića, koja je “sramotno najniža u EU-u”.
Smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu
motivaciju za povrat takve vrste ambalaže.
Udruge smatraju da bi minimalna povratna naknada u Hrvatskoj
trebala iznositi 10 centi kako bi se zajamčila visoka stopa
prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u
lokalnoj industriji.
Napominju kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda jer se
taj iznos u potpunosti nadoknađuje potrošačima ako se ambalaža
vrati na mjesto preuzimanja.
Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv
zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj zajedno s platformom
Reloop i mrežom European Environmental Bureau, ističu kako je
potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u
Hrvatskoj.
Uvođenjem sustava povratne naknade za ambalažu od pića stvoren
je, kažu, model odvojenog prikupljanja otpada koji garantira veću
stopu prikupljanja i omogućuje kvalitetnu sirovinu za
recikliranje plastike.
Pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i
jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu
tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i
proizvoda za čišćenje.
“Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata
otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat”,
smatraju udruge.
Povratna naknada i na ambalažu manju od dva
decilitra
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja pripremaju novi
“Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima
za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava
plastiku”.
Ministarstvo će nakon analize zaprimljenih primjedbi izraditi
finalnu verziju Pravilnika te ga uputiti u daljnju proceduru
donošenja.
Njime se propisuje proširenje postojećeg sustava povratne naknade
za pića s ambalažom volumena manjeg od 0,20 litre, primjerice na
staklene bočice od 0,1 litre za alkoholna pića te ograničavanje
gornjeg volumena na tri litre.
Propisuje se i proširenje sustava na višeslojnu ambalažu s
pretežno papir-kartonskom komponentom, kao što je tetrapak
ambalaža, te na plastičnu ambalažu koja nije od PET-a.
U Ministarstvu kažu da novi Pravilnik propisuje i da se sve vrlo
lagane plastične vrećice za nošenje (tanje od 15
mikrona) koje se koriste za voće i povrće i drugu rasutu hranu, i
trenutačno se ne naplaćuju, ubuduće moraju obvezno naplaćivati
potrošačima te se ne smiju izlagati i prodavati na blagajnama.
Također, na mjestima gdje potrošač u njih stavlja robu mora biti
istaknuta njihova cijena. Ministarstvo time želi spriječiti
nekontrolirano besplatno dijeljenje tih vrlo laganih vrećica od
prodavatelja, odnosno njihovo prekomjerno uzimanje od potrošača,
što u konačnici često završava odbacivanjem vrećica u okoliš.
Cilj im je i potaknuti korištenje debljih plastičnih vrećica koje
zbog veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od
vrlo laganih završavaju odbačene u okolišu. Cilj im je i
potaknuti korištenje vrećica od alternativnih materijala.
Ministarstvo predlaže i mjere za smanjenje potrošnje određenih
plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu – plastičnih čaša za
napitke i spremnika za hranu.
Predlaže i mjere za podizanje svijesti o štetnosti odbacivanja
tih proizvoda u okoliš i dostupnosti alternativa koje se mogu
višekratno koristiti.
Hrvatska u samom vrhu po sakupljanju ambalaže
Novi Pravilnik donosi se zbog obveze Hrvatske da se u nacionalno
zakonodavstvo prenesu odredbe EU-ovih direktiva, kao i zbog
obveze da se postojeći sustav gospodarenja otpadnom ambalažom
uskladi sa Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine.
U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podsjećaju
kako je Hrvatska jedna od prvih europskih zemalja koja je još
2005. uspostavila sustav povratne naknade za ambalažu od pića i
napitaka.
Cijelim sustavom upravlja Fond, a u njega je uključeno oko 2100
prodajnih mjesta koja prihvaćaju ambalažu.
Fond trgovcima refundira isplaćeni iznos povratne naknade, koja
je prije iznosila 50 lipa, a sad, nakon uvođenja eura, građani
dobivaju sedam centi.
I u Fondu kažu da je to jedna od nižih povratnih naknada jer se u
ostalim zemljama EU-a koje imaju razvijeni depozitni sustav ona
kreće u rasponu 10 do 40 centi.
Unatoč tomu, u Fondu ističu da prema prosječno godišnjoj stopi
sakupljanja takve ambalaže koja iznosi više od 80 posto Hrvatska
spada u sam vrh te ostvaruje ciljeve kružne ekonomije.
Otkada je uspostavljen sustav povratne naknade, u Hrvatskoj je
prema evidenciji Fonda sakupljeno 11 milijardi različitih
plastičnih i staklenih boca te limenki pića. Sva ta ambalaža
isporučena je domaćim oporabiteljima na daljnju reciklažu.
Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti
Ostale vrste plastike, stakla i metala odvojeno se prikupljaju
preko komunalnih društava koji su u vlasništvu gradova i općina.
Fond je za jedinice lokalne samouprave nabavio spremnike za
odvojeno prikupljanje otpada.
Iz Fonda navode kako je tendencija da se ona ambalaža koja na
sebi nosi oznaku povratne naknade i dalje vraća prodavateljima
jer na taj način oporabitelji dobivaju čistu i kvalitetnu
sirovinu, a Hrvatska ostvaruje zacrtane ciljeve u zaštiti
okoliša.
U Greenpeaceu smatraju da prijedlog Pravilnika donosi određena
poboljšanja, ali neka od njih su nedovoljni koraci naprijed.
Primjerice, smatraju da bi trebalo potpuno zabraniti vrlo
lagane plastične vrećice.
“Pozdravljamo i proširenje postojećeg sustava povratne naknade,
što je korak prema većem stupnju odvojenog prikupljanja otpada,
no recikliranje ne može biti glavno rješenje jer se recikliralo
samo devet posto otpadne plastike”, izjavila je Hini Petra Andrić
iz Greenpeacea Hrvatska.
Ona smatra da je jedino pravo rješenje višekratna upotreba
predmeta.
Naše zakonodavstvo, dodala je, još nije uspjelo “dati jasan
signal da nije poanta u zamjeni jednokratne plastike drugim
materijalima za jednokratnu upotrebu, primjerice papirom, jer
zamjena može značiti pritisak na neki drugi resurs, a također ne
mijenja tzv. kulturu bacanja”.
“Trebamo se okrenuti proizvodima za višekratnu upotrebu i
sustavima za ponovno punjenje. O tome treba razmišljati i kad se
pišu zakoni, i kad se provode kampanje za informiranje javnosti i
kad se dodjeljuju financijski poticaji poduzetnicima”, poručuje
Greenpeace.