Kako do krova nad glavom? To se čini kao nemoguća misija uz ovakve cijene kvadrata. One koji su odustali od kupnje zbog previsokih cijena, isti problem muči i kod najma koji je sve skuplji pa država planira subvencioniranje najma kao novu mjeru. Istražili smo kada, kome i koliko
Ono što se jučer iznajmljivalo za 600 eura, danas se iznajmljuje
za 750. Unatoč cijeni, Sara Tišljar iz Zagreba rekla je
da je zadovoljna i da je dobro prošla. Najamninu dijeli s još
dvije cimerice jer sama ne bi mogla.
“Tako da se meni zapravo posrećilo s ovim stanom. Cimerice su se
svidjele meni i ja njima pa smo sve skupa završile tu. Svi
stanovi se jako brzo iznajme koji su donekle normalni i s nekom
normalnom cijenom. Ljudi su postali dosta bezobrazni što se
cijene tiče”, kazala je Tišljar.
Agentica za nekretnine, Klara Kregar, potvrdila nam je da
cijene najma nikad nisu bile veće. Primjerice, garsonijera
veličine 25 kvadrata sada se iznajmljuje za 450 eura.
“Recimo, za dvosoban stan za najam od 45 do 50 kvadrata potrebno
je izdvojiti čak 550 do 600 eura. Ako pričamo o centru ili širem
centru, to ide i naviše, oko 750 eura”, rekla je Kregar.
Mnogi traže alternativu izvan grada gdje su cijene tek neznatno
niže. Skuplji kvadrati najviše pogađaju studente koji sve teže
financiraju nebeski visoke cijene kvadrata.
Bruna Bandula, predsjednica Hrvatskog studentskog zbora,
ispričala je da postoje primjeri u kojima studentima u roku
tjedan dana stanodavci kažu da su povisili cijenu najma za 100
eura pa studenti moraju ili prihvatiti taj iznos ili tražiti novi
smještaj.
“Tržište je takvo da će stanodavac naći nekog drugog koji će
prihvatiti tu cijenu i studenti su stavljeni u vrlo nezgodan
položaj”, pojasnila je Bandula.
Riječ je o nimalo isplativu položaju jer je rata najma u sve
većem broju slučajeva veća od rate kredita.
Agentica za nekretnine Kregar rekla je: “Više se isplati,
naravno, kupiti stan i investirati u nekretninu jer kad je
kupite, onda je imate i ostane vama, a ovako plaćate rentu i
nemate u konačnici mjesto za život.”
Sara Tišljar ima 25 godina, završila je fakultet i sada radi, ali
o vlastitim kvadratima može samo sanjati.
“Nema te banke koja bi meni dala tako veliki kredit da ja stan
mogu kupiti. Tako da sam za sada osuđena na podstanarstvo kao i
velik broj mojih prijatelja i kolega”, kazala je Tišljar.
Predsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Lana
Mihaljinac Knežević, istaknula je da je jako veliki problem
postala priuštljivost posebno za mlade koji kupuju svoju prvu
nekretninu.
“Vrlo mali broj njih je kreditno sposoban i Hrvatskoj jako
nedostaje sustavna stambena politika za zbrinjavanje
stanovništva”, poručila je Mihaljinac Knežević.
Vladajući su također postali svjesni problema pa Državni ured za
mlade i demografiju planira nove mjere. Riječ je o
subvencioniranju cijene najma za mlade obitelji.
“Mislim da je zbrinjavanje, pogotovo mlađe populacije, i
rješavanje njihovog stambenog pitanja kroz najam ključna mjera
koja nedostaje u Hrvatskoj. Ona postoji u većini europskih država
i mislim da je krajnje vrijeme da se uvede i kod nas”, zaključila
je Mihaljinac Knežević.
Prema najavama vladajućih, to će biti već ove godine. Jedino
ostaje otvoreno pitanje pod kojim uvjetima i u kojem iznosu.