12 MJESECI SUKOBA

Rat u brojkama: 8 milijuna izbjeglica, više od 21.000 civilnih žrtava, uništeno preko 300 bolnica i 3000 škola

foto screenshot DW Twitter

Rat u Ukrajini je izazvao smrt tisuća ljudi, migrantsku krizu i veliku štetu u gospodarstvu, okolištu i infrastrukturi zemlje. Milijuni ljudi pobjegli su iz Ukrajine nakon invazije. Od sredine veljače bilo je više od 8 milijuna ukrajinskih izbjeglica diljem Europe, prema procjenama UN-a

Rat u Ukrajini koji je danas ušao u drugu godinu trajanja doveo
je do smrti tisuću ljudi, izazvao jednu od najvećih migrantskih
kriza u kojoj je 8 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem svijeta,
ali i milijardu dolara štete u gospodarstvu, okolištu i
infrastrukturi zemlje. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin u svojim obraćanjima
rusku invaziju javnosti nastoji prikazati kao “specijalnu vojnu
operaciju” u kojoj se Rusija bori protiv fašista i neonacista. S
druge strane Volodimir Zelenski Ukrajincima šalje
poruke podrške te od Zapada prikuplja dodatnu vojnu pomoć kako bi
ratu i obrani što prije došao kraj. 

Diljem EU-a građani su pogođeni vrtoglavim skokom cijena
energije, a cijelo to vrijeme trgovinski tokovi s Rusijom
promijenili su se u nekoliko mjeseci, piše politico.eu

U nastavku pogledajte sažetak 12 mjeseci rata u Ukrajini u
brojkama i dijagramima.

Rat u Ukrajini: Humanitarna kriza

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je ozbiljnu humanitarnu
krizu. Tisuće ljudi je ubijeno ili ozlijeđeno, a milijuni su
napustili svoje domove kako bi pobjegli od nasilja:

21 293 civilnih žrtava je stradalo u Ukrajini od početka rata

8,1 milijun izbjeglica iz Ukrajine zabilježeno je diljem Europe
od 15. veljače

54,9 milijardi eura je iznos financijske, humanitarne i vojne
pomoći koju su Ukrajini obećale zemlje i institucije EU-a

Milijuni ljudi pobjegli su iz Ukrajine nakon invazije. Od sredine
veljače bilo je više od 8 milijuna ukrajinskih izbjeglica diljem
Europe, prema procjenama UN-a.

Stavljanje cijene na rat u Ukrajini

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, ukrajinsko gospodarstvo
smanjilo se za više od jedne trećine 2022.

Rat je do prosinca 2022. prouzročio štetu ukrajinskoj
infrastrukturi u vrijednosti od najmanje 137,8 milijardi dolara.
Prema Kijevskoj školi ekonomije, gotovo 150 000 stambenih zgrada,
preko 300 bolnica i više od 3 000 škola i sveučilišta oštećeno je
ili uništeno.

Šteta u ukrajinskom poljoprivrednom sektoru daleko je veća od
infrastrukture. Kijevska škola ekonomije procjenjuje da je do
studenog 2022. rat prouzročio dodatnih 34,3 milijarde dolara
neizravne štete. Rusija je uvela potpunu blokadu ukrajinskih luka
između veljače i srpnja, prisiljavajući izvoznike da
preusmjeravaju trgovinu kopnom i povećavajući izvozne troškove.
Turska i UN posredovali su u sporazumu – Crnomorskoj inicijativi
za žitarice – kako bi se olakšao izvoz, ali Rusija je opetovano
prijetila da će povući sporazum, čak je otišla tako daleko da je
ponovno uspostavila blokadu na nekoliko dana u studenom.

Sukob je opustošio prirodne resurse Ukrajine, izazvao veliko
onečišćenje i izložio stanovnike otrovnim kemikalijama i
kontaminiranoj vodi. Ministarstvo okoliša procjenjuje ukupnu
štetu okolišu uzrokovanu ratom na preko 51 milijardu dolara.
Nekoliko nevladinih organizacija, poput PAX-a i Centra za
informacijsku otpornost, rade na dokumentiranju razmjera štete i
mapiranju pogođenih mjesta.

Pomoć Ukrajini

SAD i dalje prednjači u obvezama pomoći Ukrajini, obećavši više
od 73 milijarde eura do sredine siječnja — više od svih zemalja i
institucija EU zajedno. To je uglavnom zbog njegovih vojnih
obveza — najvećeg doprinosa koji je zabilježio Institut Kiel.

Financijske, humanitarne i vojne obveze prema Ukrajini od 24.
siječnja 2022. do 15. siječnja 2023., u eurima.

Bilateralna pomoć koju su europske zemlje dale Ukrajini od 24.
siječnja 2022. do 15. siječnja 2023., u eurima i kao udio
nacionalnog bruto domaćeg proizvoda.

Udar na Rusiju

Rusija je pogođena s više od 11.000 sankcija otkako je izvršila
invaziju na Ukrajinu, postavši zemlja s najviše sankcija na
svijetu.

Zemlje s najvećim brojem sankcija u svijetu od 19. veljače 2023.

Energetska zamka

Bilo je potrebno vrijeme i eskalacija mjera prije nego što su
sankcije Unije počele nanositi štetu Moskvi, velikim dijelom zbog
ovisnosti EU-a o ruskom plinu — i njegovim skokovito rastućim
cijenama.

Sukob je promijenio energetsku mješavinu bloka, povećavajući
prisutnost ukapljenog prirodnog plina. Donja karta prikazuje uvoz
plina u EU prije rata i početkom godine. Rute na kojima je
povećan dotok označene su tamnoljubičastom bojom.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest