Hrvatska je prošla dug put u borbi s novom zarazom, da bi danas, prema zadnjem izvješću Nacionalnog stožera od 20.veljače, imala svega devet novih potvrđenih slučajeva zaraze
Tri godine nakon potvrde prvog slučaja covida-19 u Hrvatskoj
stanje je stabilno, no još uvijek se ne radi o običnoj virozi jer
je i dalje proglašena pandemija, a zaraženi na dnevnoj razini i
dalje umiru od posljedica virusa, kažu u Hrvatskom zavodu za
javno zdravstvo (HZJZ).
“Još uvijek ne možemo reći da je covid obična viroza jer je i
dalje proglašena pandemija na svjetskoj razini. Osim toga, i
dalje imamo prosječno dvije do tri zaražene osobe koje preminu,
većinom ‘s covidom’”, izjavila je Hini zamjenica ravnatelja
HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, tri godine nakon potvrđenog prvog
slučaja zaraze 25. veljače 2020. godine.
Hrvatska je prošla dug put u borbi s novom zarazom, da bi danas,
prema zadnjem izvješću Nacionalnog stožera od 20.veljače, imala
svega devet novih potvrđenih slučajeva zaraze.
Zbog povoljne epidemiološke situacije i smanjenog interesa
javnosti, Stožer je donio ovoga tjedna odluku da će se podaci o
zaraženima objavljivati jednom tjedno.
“Izgledno je da bi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovoga
proljeća mogla proglasiti kraj pandemije, no to će ovisiti
prvenstveno o situaciji u Kini, u kojoj je eskalirala zaraza
nakon ukidanja ‘nulte’ tolerancije. U međuvremenu se pokazalo da
su sojevi koji cirkuliraju u Kini već prisutni i u drugim
zemljama”, kaže Pavić Šimetin.
Ipak, dodaje, Kina sada ne predstavlja neku ugrozu, pa su ukinuta
ograničenja za dolaske putnika iz Kine u Hrvatsku. Povoljna
situacija u svijetu mogla bi dovesti do proglašenje kraja
pandemije, nakon što ju je WHO proglasio 11. ožujka 2020., kaže
Pavić Šimetin.
U Hrvatskoj dominira omikron soj i njegove podvarijante. Zadnja
je evidentirana pojava kraken podvarijante, no pokazalo se da se
svaki novi soj širi sve brže, ali i da ima sve blažu kliničku
sliku. Manji je pritisak na bolnice te je manje umrlih.
Nakon pojave omikrona početkom 2022., u Hrvatskoj su ukinute i
sve epidemiološke mjere osim zaštitnim maski u zdravstvenim
ustanovama i domovima za starije.
Interes za cijepljenje je vrlo mali, a u zadnje vrijeme najviše
se cijepe osobe zbog putovanja izvan Europe i radnici na
kruzerima.
Brzo se širi
U zadnjem izvješću Stožera navodi se kako je u Hrvatskoj 19.
veljače utrošena tek jedna doza cjepiva, pri čemu ni jedna osoba
nije cijepljena prvom dozom.
Cjepivo protiv covida, međutim, i dalje stiže u Hrvatsku, a Pavić
Šimetin ističe da je najsretnija situacija kada ga se uspije
donirati putem COVAX mehanizma, većinom u afričke zemlje. No, i
tamo se smanjio interes za cijepljenjem, koji je i inače bio
mali.
Stoga nam ostaje problem njegova skladištenja i uništavanja, sa
čime se suočavaju i druge zemlje.
U protekle tri godine Hrvatska je prošla dug put borbe sa zarazom
koja se u proljeće 2020. širila eksponencijalnom brzinom. Od
prvog slučaja 25. veljače do 27. ožujka imali smo već više od 500
potvrđenih slučajeva, a prvi smrtni slučaj od covida u Hrvatskoj
dogodio se 18. ožujka.
Tijekom trogodišnje pandemije u Hrvatskoj je od covida umrlo
gotovo 18.000 osoba, a zaraženo je bilo ukupno nešto više od
1.268.000 osoba.
Prvu godinu pandemije obilježio je proljetni lockdown, online
nastava, zabrana zadržavanja na ulicama, e-propusnice za
napuštanja prebivališta i boravišta. Stroge restrikcije bile su
na snazi od kraja ožujka do sredine svibnja, nakon čega je
uslijedilo postupno popuštanje.
S obzirom da nije bilo ni lijeka niti cjepiva za novu bolest, s
nestrpljenjem se očekivala prva isporuka Pfizerova cjepiva,
koja je u Hrvatsku stigla krajem prosinca 2020. Hrvatska je tada
bila na vrhuncu drugog vala širenja zaraze, dnevno je umiralo
preko 90 ljudi, a broj novozaraženih iznosio je preko 4500.
U proljeće 2021. vladao je veliki interes za tek dospjelo
cjepivo, pa se stajalo u redovima na cijepnim punktovima. Vladu
se tada kritiziralo za nedostupnost cjepiva, ali situacija se
ubrzo promijenila. Naručene su velike količine cjepiva, no
interes će postajati sve manji.
Na vrhuncu epidemije više od 7000 novozaraženih dnevno
Zaraza se razbuktavala u valovima, ovisno o mutiranju virusa. U
četvrtom valu epidemije, od kolovoza do prosinca 2021.,
prevladavala je delta varijanta.
Vrhunac četvrtog vala epidemije u Hrvatskoj zabilježen je 10.
studenoga 2021. godine sa 7315 novozaraženih u jednom danu, no
početkom 2022. prekretnicu u razvoju epidemije donijela je
postupna dominacija omikron varijante, koja se brzo širi, ali
većinom ne izaziva teže kliničke slike.
Uvođenje epidemioloških mjera pratili su od jeseni 2020. i
prosvjedi korona-skeptika, protivnika obaveznog nošenja maski i
svih ostalih mjera zaštite od epidemije.