Zbog pretoplog početka zime i nevremena u Španjolskoj i Maroku propalo je povrće u plastenicima. Divljaju cijene u Nizozemskoj, ali i Velikoj Britaniji, gdje se čak i rajčica prodaje na komad. U Hrvatskoj službeno toga nema, no neki zbog visokih cijena tako kupuju
Velika nestašica i rast cijena povrća u Europi. U Britaniji dva
trgovačka lanca većinu povrća prodaju na komad.
A kakvo je stanje u Hrvatskoj? Povrće nikad skuplje, proizvođača,
sve manje.
Zbog pretoplog početka zime i nevremena u Španjolskoj i Maroku
propalo je povrće u plastenicima. Divljaju cijene u Nizozemskoj,
ali i Velikoj Britaniji, gdje se čak i rajčica prodaje na komad.
U Hrvatskoj službeno toga nema – no neki zbog visokih cijena tako
kupuju.
“Toga se ne možemo odreći, jesti moramo. Nećemo uzet dvije mrkve
nego jednu. hahah jel tako? Ajde šalata je jeftina, nju ćemo jest
pa ćemo zečevi postat”, govori Slavko.
Većini ipak nije do šale, kupnja povrća sve je veći udarac na
džep građana.
“I krumpir i poriluk i kelj, sve. Sve je poskupilo”, priča Ana.
“Jeftinije je ovdje nego drugdje, bar mi se čini, ali inače je
skupo, poskupilo je u zadnje vrijeme, u zadnjih godinu dana jako
su se digle cijene”, rekao je Kruno.
Nije ni zagrebačka Zelena tržnica ono što je nekad bila.
“Povrća je inače manje nego prije. Manje je i proizvođača,
smanjen je i kapacitet tržnice. Ljudi jednostavno nemaju računicu
da bi proizvodili”, govori prodavač Ivan Tomčić.
“Ja sam tu 32 godine, da nije uvoza, mi bi bili gladni”, priča
prodavač Mirko Vrtan.
Hrvatska ne prozvodi dovoljno ni za dvije trećine svojih potreba.
“Smanjila se tu proizvodnja. U Kovidu su nam rekli povećajte
proizvodnju, moramo biti samodostatni, granice su se zatvorile. I
šta? Mi povećamo proizvodnju, a oni puste uvoz iz trećih zemalja
i ja režem i bacam dva hektara povrća jer nemam kud s tim”,
objašnjava Marina Galović, predsjednica Udruge zagrebačkih
povrćara.
Sličnu situaciju proizvođači će imati za Uskrs kada krene prodaja
rotkvica, salate i mladog luka.
“Doći ću u noćnu smjenu na Zelenu tržnicu, ko domaći opskrbni
lanac i tamo ćemo stajati i gledati jedni druge jer jednostavno
kupaca nema. Kad ga nazoveš i pitaš ga zašto te nema, zašto ne
kupuješ kod nas, reći će – ah došlo je puno salate u hladnjači iz
uvoza, iz Italije, rotkvice, makedonskog luka, koji je
povoljniji, niži od naše proizvodnje čak u prodaji i to onda
smanjuješ kapacitet dok ne dođeš do točke da više nisi
rentabilan”, dodaje Marina.
A kad ne mogu više plaćati račune, zatvaraju proizvodnju. Samo u
Zagrebu u posljednje dvije godine nestala je četvrtina OPG-ova.