Kvadrat stana u Zagrebu prodaje po prosječnoj cijeni od 2.400 eura, u Splitu se za kvadrat traži čak 3,200 eura, u Rijeci 1.900, a u Osijeku 1.300 eura.
Kreće nova, osma runda APN-a. Dosad je na taj način zbrinuto 27
700 obitelji, a ovog puta se očekuje oko 5 800 prijava.
“Bez obzira na sve okolnosti na tržištu imamo jako velik broj
upita i građani su još bolje pripremljeni nego na prethodnim
natječajima.”, rekao je Vjeko Peretić, kreditni posrednik.
Projekt je toliko primamljiv da mu i ministri teško odolijevaju.
Tako je i ministar obrane Mario Banožić, iako već posjeduje stan,
pitao povjerenstvo je li u sukobu interesa ako aplicira za
subvenciju kojom bi izgradio kuću na zemljištu, također u
njegovom vlasništvu.
No, dok neki, pa i ministri, hrle po subvencioniranih prvih pet
godina otplate kredita, oni koji su to pravo ostvarili nisu
potpuno zadovoljni.
“Taj iznos kojim je APN trebao pripomoći prilikom kupovine prve
nekretnine se pretvorio u mizeran iznos. APN je možda pokrio
iznos ove tu kvadrature na kojoj ja sjedim.”, istaknula je Josipa
Tukara Komljenović iz Zagreba.
Korisnicima nije previše olakšao, a na tržištu nekretnina je,
kažu stručnjaci, napravio kaos. Zbog državnih subvencija cijene
stanova su odletjele u nebo.
Agent za nekretnine Filip Ćulibrk rekao je: “Kada nema APN-a,
vlasnici nekretnina postižu i 15 posto niže cijene u odnosu na
oglašene”.
Vlada reagira i gasi projekt.
“Ovo je zadnja takva subvencija. Da li će se ona u budućnosti
nekada ponovno otvarati, ja se toplo nadam da neće biti za time
potrebe.”, izjavio je ministar financija Marko Primorac.
Cijene stanova i kuća u trećem tromjesečju 2022. u prosjeku su
više za 14,8% u odnosu na isto razdoblje godinu prije.
Tako se kvadrat stana u Zagrebu prodaje po prosječnoj cijeni od
2400 eura po kvadratu. U Splitu se za kvadrat traži čak 3200
eura, u Rijeci 1900, a u Osijeku 1300 eura. Poznavatelji tržišta
se nadaju pozitivnim promjenama nakon ukidanja APN-ovih
subvencija.
“Sigurno će ukidanje APN-a dodatno potaknuti da tržište krene
tržišno funkcionirati.”, komentirala je ukidanje APN-a
stručnjakinja za investiranje Vedrana Likan.
Jer po trenutnim cijenama većina hrvatskih obitelji stan može
teško priuštiti.
Obitelj s dvije prosječne zagrebačke plaće od 1187 eura za kupnju
stan u metropoli od 60 metara četvornih trebala bi dignuti kredit
od 150 tisuća eura. Po trenutnim tržišnim uvjetima, čak i s
relativno povoljnom kombiniranom kamatnom stopom od oko 3,30
posto, za ratu kredita morala bi odvojiti gotovo 660 eura,
odnosno više od četvrtine ukupnih primanja. Oni s lošijom
kreditnom sposobnošću su u još goroj situaciji.
Financijsku sposobnost dizanja kredita kod mladih komentirala je
Lana Mihaljinac Knežević, predsjednika Udruženja poslovanja
nekretninama pri HGK.
“Priuštivost je, pogotovo za mlade koji kupuju prvu nekretninu
postao jako veliki problem. Vrlo mali broj je njih kreditno
sposoban.”, istaknula je.
Gase jednu mjeru, ali već najavljuju drugu – subvencioniranom
najmu.
“Temeljem tog programa će se omogućiti, za što jesu i osigurana
sredstva u državnom proračunu, sufinanciranje najma za mlade
obitelji, studente ili za sve mlade.”, rekao je o Branko Bačić,
ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, o
programu subvencioniranog najma.
Osigurana sredstva u proračunu, kaže Bačić, ali onaj tko proračun
sastavlja o tome ne zna ništa.
“Ne znam je li netko nešto nespretno prenio ili što se dogodilo,
ali da je donesena odluka o tome da će se subvencionirati
najmovi, nije.”, poreknuo je ministar financija.
A to će, kažu, kritičari dodatno povećati cijene najma. No –
zlatni kvadrati mnogima nisu nedostupni. Prošle godine je čak 60
posto nekretnina kupljeno gotovinom! I ne kupuju samo domaći. 12
tisuća stranaca kupilo je nekretninu u Hrvatskoj.
“Prošle godine, na nivou čitave Hrvatske u ukupnom broju prodanih
stanova, odnosno kuća stranci su sudjelovali s 36 posto. Kada to
spustimo na Jadran, ima lokacija gdje čak preko osamdeset,
devedeset posto kupaca su bili stranci.”, rekao je Branko Papeš,
vlasnik agencije za nekretnine.
A dok ima tko plaćati, pa makar i imućni stranci, cijene nemaju
razloga padati. Tako bi uskoro Hrvati u svojoj državi mogli
živjeti i plaćati najam stranim vlasnicima nekretnina.