Zbog straha da im država ne oduzme kuću, ljudi masovno odustaju od primanja socijalne pomoći. Na probleme koje je donio novi zakon, upozorila i pučka pravobraniteljica, dok drugi strahuju: 'Zbog svega će ljudi navaliti na socijalne samoposluge'
Žive od socijalne naknade od 2,5 kuna. Baš zbog toga peteročlanoj
obitelji iz okolice Bjelovara država se upisuje na kuću.
Snježana Rebrović iz Kolareva sela kaže da je ideja da se država
oduzme kuću ljudima nakon smrti, ako su primali socijalnu pomoć,
strašna.
“Osobno smatram da je to prestrašno, boriš se u životu da imaš
svoje. Međutim, po novom zakonu ne vidim rješenje, gdje će moja
djeca živjeti. Uzeti nekom nešto što je stvarao cijeli život, za
mene je apsurd. Ljuta sam i bijesna!”, komentira Snježana
Rebrović.
Izbora nisu imali jer im je to jedini izvor prihoda. Snježana se
brine o četvero školaraca.
“Meni ne ostane za čarape… Moraš djecu opremiti i odjenuti za
školu”, otkriva nam Snježana koliko joj je teško.
Brojni su ipak rekli ‘ne’. Prema podacima pučke
pravobraniteljice, minimalno je 530 najsiromašnijih građana
odustalo od socijalne pomoći baš zato što su zauzvrat morali
pristati na to da im se država upiše i stavi zabilježbu na
nekretnine.
Problem u ovakvom rješenju vidi i pučka pravobraniteljica Tena
Šimonović Einwalter: “To je veliki problem. Vidimo da postoji
ozbiljna sumnja da ljudi nisu znali o čemu je riječ, nisu bili
dobro informirani i onda su u strahu od toga što bi mogle biti
posljedice, odustali od minimalne zajamčene naknade.”
Izmjene zakona stižu u najtežim inflacijskim vremenima kada broj
siromašnih raste. Svaki peti Hrvat živi u riziku od siromaštva.
Mirjana Matešić, predsjednica humanitarne udruge “Dobra volja”,
kaže nam: “To nije u redu. Svatko, tko je stekao nešto, ima prvo
na svoju imovinu i da to bude njegovo i što će sa svojom
imovinom.”
Do sada se zabilježba stavljala onim korisnicima koji su u
vlasništvu imali više nekretnina, a od početka godine svima.
Mjera bi trebala motivirati radno sposobne da rade i uzdržavaju
svoje roditelje.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne
politike Marin Piletić kaže da je to garancija državi.
“Tako je bilo i u prethodnim zakonima – kada dođe do
nasljeđivanja ili do prodaje nekretnine, dase iz naplate, iz
vrijednosti te nekretnine, vrati se ono što su korisnici
socijalne pomoći dobivali.”
Pučka pravobraniteljica smatra da je potrebna revizija tih
zakonskih odredbi jer je puno nejasnoća pa dodaje: “Kako će se to
točno obračunavati, što će biti s onima koji su po ranijem zakonu
bili u jednom režimu, a sada u drugom, što će biti u slučaju ako
se odluče prodati nekretninu, što će biti s kamatama javlja se
cijeli niz pitanja.?”
Koje građanima treba objasniti.
Marijana Matešić iznosi što bi se moglo dogoditi: “Mislim da će
posljedica ove mjere biti navala na socijalne samoposluge i
humanitarne udruge koje kao i mi pomažu i da će toga biti sve
više i više.”
Uz to, jedna od mogućih posljedica bit će i deseci tisuća
uglavnom derutnih nekretnina u ruralnim područjima u državnom
vlasništvu.