Da je sve skupo to svi znamo, ali možda ste zaboravili da zbog intervencije Vlade jeftinije plaćamo i svinjski vrat s kostima, i suncokretovo ulje i plin i struju, na koje je smanjen PDV. Ali, sve te mjere vrijede samo do kraja mjesecan a Vlada još nije otkrila koje nove planira uvesti
Platili smo je 200 tisuća kuna i trebala je zaštititi Hrvate od
pohlepnih trgovaca, no vladina aplikacija “Kretanje cijena”
doživjela je fijasko. U prva dva tjedna posjetio ju je tek svaki
stoti građanin.
Očekivanja od stranice su bila velika, učinak slab, gotov
nikakav. Kroz desetak dana Vlada će objaviti nacrt novog paketa
mjera – svi se nadaju da će rezultat biti puno, puno bolji.
Hrvoje se nada da će njemu novi paket vladinih mjera stići. Bez
toga, ne piše mu se dobro. Troškovi su mu drastično porasli,
najam terase grad Zagreb mu je prošli tjedan povisio za 5 puta, s
9 na 48 tisuća kuna.
“Struja, energenti, sve je užasno poraslo, za 50% su veći
troškovi što nabave što svega tako da ne vidim izlaza ako Vlada
neće imati razumijevanje za sve nas”, tvrdi ugostitelj Hrvoje iz
Zagreba.
Jesenski paket mjera spasio je mnoge, velika su očekivanja i od
proljetnog. Vlada još ne otkriva što planira, ali naš stručni
panel misli da bi država i nakon prvog travnja trebala
subvencionirati cijene struje i plina, no zato su protiv
ograničavanja cijene nafte. Većina se slaže i da ne bi trebalo
zamrznuti cijene hrane, a svi unisono naglašavaju da je potrebno
u uvesti imovinski cenzus i onima koji nemaju pomoći više.
Najsiromašnijima treba pomoći vaučerima, objašnjava nam ekonomist
koji je prije 20 godina i sam bio ministar. Zamrzavanje cijena
hrane treba zaboraviti.
“Kratkoročno to izgleda lijepo, ali dugoročno to deformira
tržište i ako bi se to dugoročno radilo, a već se sad smo ušli u
dugi rok za hranom, onda bi se mogle pojaviti nestašice i
ograničenja izvoza i uvoza hrane”, smatra ekonomski stručnjak i
bivši ministar ekonomije, Ljubo Jurčić.
Na sličnom je tragu i glavni ekonomist Hrvatske udruge
poslodavaca. Zagovara manje opterećenje plaća i ciljane mjere za
siromašnije, a ne helikopterski novac za sve.
“Da li je to imovinski cenzus po pitanju stanovništva ili da li
je recimo kod kompanija one koje su pojačano energetski
intenzivne pa su one ranjive u krizi. Puno veći efekt na
stabilizaciju ekonomije ako se mjere ciljaju u tim smjerovima
ranjivog dijela stanovništva odnosno poslodavaca”, kaže Hrvoje
Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Neselektivno upumpavanje novca – povećava inflaciju i ima brojne
negativne strane, slažu se stručnjaci. Ipak ista se greška stalno
ponavlja jer se na taj način u Hrvatskoj kupuju glasovi i
socijalni mir.
“Mi imamo plan, kalendar, kad sve bude gotovo mi ćemo to
predstaviti javnosti”, govorio je Andrej Plenković krajem
veljače.
Rješenje je imovinski cenzus, no to treba dobro razraditi –
upozorava Damir Novotny.
“Ne može se ekonomska moć kućanstava odnosno identificiranje
kućanstava kojima bi trebalo doista pomoći utvrđivati samo prema
njihovim financijskim dohodcima, dakle prihodima koje ostvaruje u
financijskoj sferi već s mora to vidjeti, već se moraju gledati i
imovinski dohodci”, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.
Uvođenjem famoznog cenzusa najviše bi dobili oni kojima je pomoć
najpotrebnija.
“Ja ne znam kako ću preživjeti. Ja moram kopati po kontejnerima,
flaše skupljam i ove limenke skupljam i onda naiđem na svašta. Pa
onda naiđem u vrećici na riblju kost pa se ubodem ili staklo pa s
porežem, to je meni jako teško”, govori umirovljenik Safet.
Poruka je jasna – ne treba svima dati isto!