Od reforme zasad ništa. U predizbornoj godini lakše je zamrznuti cijene. Ako ništa drugo, barem će nam carsko meso imati carsku cijenu.
Vlada je predstavila plan i program kako ublažiti inflaciju: I
dalje će određivati cijene šećera, ulja i osnovnih namirnica te
će i dalje intervenirati u cijenu struje i plina. Već znate što
radi Plenković pa je nas zanimalo što rade drugi. Zašto je u
Hrvatskoj sve 12,5 posto skuplje nego lani, a recimo u
Španjolskoj niti šest posto, u Francuskoj sedam, a u Mađarskoj
više od 26 posto.
Carsko meso 3.79 eura, Vlada časti. Mesari slave, ali ne zbog
carskog, već zato jer su konačno odmrznute cijene vratine i
lopatice.
Tomislav, mesar iz Zagreba, rekao je da će za mesare biti bolje
jer će u mesnice dolaziti kvalitetnije meso.
Kako su rekli, zamrzavanje cijena dovelo je do nestašice domaćeg
mesa koje je kvalitetnije i skuplje.
Tomislav je rekao da je cijena za lopaticu bila preniska.
“Onda je nije bilo jer nije se isplatilo stavljati u frižidere”,
dodao je.
Tek ćemo vidjeti hoće li sudbinu lopatice sada doživjeti carsko
meso. Umjesto devet proizvoda, Vlada je zamrznula cijene njih
osam. Dugoročno je loša odluka ako se pita ekonomiste.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je da
zamrzavanje cijena mora prestati prije ili kasnije te da će se
potom vidjeti kako će se cijene tih proizvoda kretati.
“Za sada se događa sljedeće, proizvođači i trgovci jednostavno
taj gubitak na tim artiklima jednostavno prevaljuju na neke druge
proizvode”, pojasnio je Novotny.
A što rade drugi? Španjolska, koja ima drugu najmanju inflaciju u
Europskoj uniji od 5.9 posto, išla je drugim putem. Vlada je
smanjila PDV na hranu na nula posto, ali građani svejedno
prosvjeduju zbog sve lošije materijalne moći.
Hrvatica u Barceloni, Mirta Kišak Koch, ispričala je: “Iako
se svi više fokusiraju na rast prehrambenih namirnica i
energenata, ono što je najveći problem konkretno u Barceloni je
rast najma stanova. Upravo sam gledala da ne kažem neke krive
brojke, ali rast najma stanova je između 12 i 35 posto u
pojedinim kvartovima.”
U Francuskoj je u dogovoru s trgovačkim lancima Vlada snizila
cijene 200 osnovnih artikala. Zadovoljni Francuzi, zadovoljni i
Španjolci koji su već krenuli preko granice po jeftinije
namirnice. Godišnja stopa inflacije sedam posto.
I u Grčkoj je odlučeno da svi supermarketi moraju imati jedan
proizvod iz svake kategorije po nižoj cijeni. Premda im je
inflacija u siječnju bila 7,3 posto, novinar koji prati ekonomiju
na grčkoj televiziji tumači nam paradoks.
“Paradoks pada inflacije i trajno visokih cijena hrane ima logiku
u okviru realne ekonomije. Cijene takozvane trajne hrane utvrđuju
se unaprijed s određenim zakašnjenjem, ali prije nego što roba
stigne na police. Zbog toga je inflacija u veljači pala na 6,1
posto dok su cijene hrane porasle”, rekao je Rogkakos
Dhlosh, glavni financijski dopisnik Antennna TV-a.
U susjednoj je Mađarskoj situacija dramatična. Po godišnjoj stopi
od 26,2 posto zemlja je najgora u EU. Vlada je na početku krize
zamrznula cijene pa je došlo do nestašica.
Zašto u različitim zemljama iste mjere daju druge rezultate za
ekonomiste nije velika enigma. Francuska i Španjolska kao veliki
proizvođači hrane od zamrzavanja cijena mogu imati koristi,
Mađarska ili Hrvatska kao zemlje uvoznice dugoročno ne mogu.
Ekonomski analitičar Novotny je kazao da je povećanje domaće
proizvodnje hrane rješenje gdje se mora tražiti izlaz iz
“zatvorenog kruga”.
“One zemlje koje imaju veliku proizvodnju hrane i uz turizam kao
što je Španjolska, nemaju tako snažan rast cijena prehrambenih
proizvoda kao što je Hrvatska”, dodao je Novotny.
Od reforme zasad ništa. U predizbornoj godini lakše je zamrznuti
cijene. Ako ništa drugo, barem će nam carsko meso imati carsku
cijenu.