Nasljeđivanje mirovinskih doprinosa jedna je od od čestih briga obitelji nakon smrti pokojnika
Sustav međugeneracijske solidarnosti u kombinaciji s obveznom i
dobrovoljnom štednjom pokriva mnogo životnih situacija u kojima
se mogu naći umirovljenici. Uostalom zato postoje različite vrste
mirovina, poput obiteljske ili invalidske, ali i različiti modele
štednje u privatnim fondovima, piše mirovina.hr.
No, što se događa ako netko umre prije nego što je ostvario pravo
na mirovinu, a već je skupio pozamašni iznos doprinosa? Moguće je
naslijediti uplaćene mirovinske doprinose pokojnika, ali pod
određenim uvjetima.
Prvi stup ili sustav generacijske solidarnosti, bazira se na tome
da zaposlenici u javnim i privatnim poduzećima, njihovi
poslodavci, država i drugi, uplaćuju doprinose u državni
proračun, iz kojeg se potom taj novac koristi za mirovine i druge
naknade postojećim umirovljenicima ili korisnicima naknada
temeljem priznatih prava.
HZMO nam je otkrio da se iz doprinosa od 15 posto plaćaju još i
provedba osiguranja te troškovi administracije HZMO-a.
Članovi obitelji imaju pravo na isplatu sredstava temeljem
uplaćenih doprinosa ako ispunjavaju kriterije za isplatu
obiteljske mirovine temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju
(ZOMO).
To se odnosi na slučaj da je osiguranik preminuo zbog ozljede na
radu ili profesionalne bolesti.
Ako je, pak, osiguranik preminuo, primjerice u prometnoj nesreći
na godišnjem odmoru, njegovi će nasljednici imati pravo na
obiteljsku mirovinu, samo ako je pokojnik imao radni staž od
najmanje pet godina ili 10 godina mirovinskog staža. Stoga, nije
zgorega ponoviti kako su početkom godine na snagu stupile izmjene
koje su omogućile veće svote za isplatu, ali i mogućnost
kombiniranja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu.
Iako HZMO nije decidirano odgovorio što se događa s doprinosima
samaca koji preminu prije mirovine, iz ovoga je jasno kako se
njihovi uplaćeni doprinosi utapaju u ukupnoj masi doprinosa i
služe za isplatu mirovina drugima.
Ista je stvar i s doprinosima preminulih osiguranika, čiji
nasljednici ne ispunjavaju zakonske uvjete za isplatu obiteljske
mirovine.
Što se, pak, tiče ušteđevine za mirovinu u dobrovoljnim
mirovinskim fondovima (treći stup), zakon koji ih regulira
propisuje da su sredstva s računa članova tih fondova predmet
odredbi Zakona o nasljeđivanju, kao i sredstva iz drugog
stupa.
Poznato je da članovi fonda mogu ugovoriti i prijevremenu isplatu
sredstava, a u tom slučaju i nasljednici imaju pravo na to nakon
njegove smrti.
Ako je, pak, započela isplata mirovine, nasljeđivanje ovisi o
ugovorenom modelu isplate, što u ponekim slučajevima znači i da
nasljednici nemaju pravo na iznos s računa pokojnika. Naime,
mirovinska osiguravajuća društva, pak, imaju zakonsku obvezu
poduzeti sve mjere kako bi se očuvala prava na mirovinu budućih
umirovljenika članova fonda, pa tako i njihovih nasljednika, a
ona ovise o potpisanom ugovoru između mirovinskog osiguravajućeg
društva i člana fonda.