Prema najnovijim trenutačno dostupnim dugoročnim prognostičkim izračunima velika je vjerojatnost za nastavak trenda iznadprosječne topline
Iako je klimatološka zima završila prije 14 dana, na samoj
polovici ožujka događa se jedan hladni prodor koji podsjeća na
zimu i s kojim je, osim vjetrovitog vremena s kišom, u višem
gorju pao i snijeg, na Zavižanu čak i 26 cm od utorka navečer do
srijede ujutro pa ga je u 7 sati bilo 76 cm.
Takvih je “ugriza” zime bilo i u zimskim mjesecima, koji su ne
samo u našim krajevima, nego i diljem Europe bili razmjerno
topli. Analizu zime, kao i najnovije dugoročne prognostičke
izračune za proljeće i ljeto pripremio je Krunoslav Mikec,
dipl. ing., iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze
DHMZ-a, jedan od trenutačno najboljih hrvatskih poznavatelja
podataka koji se mogu ili ne mogu interpretirati kao dugoročna
vremenska prognoza te stručnjak koji dugoročne vremenske prognoze
za područje Hrvatske priprema već više od deset godina, piše
meteorolog Zoran Vakula za HRT.
Prema ocjeni Copernicus službe za klimatske promjene Europske
unije, protekla je zima u Europi bila druga najtoplija od 1979.
godine. Bila je neznatno toplija od zima 2006.-2007. i
2015.-2016. te hladnija samo od zime 2019.-2020., koja je do sada
bila najtoplija.
Najveće je pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od
srednjaka za razdoblje 1991.-2020. zabilježeno u istočnoj Europi
te na sjeveru Skandinavije, a manje negativno odstupanje bilo je
samo u dijelu Norveške i Švedske, na zapadu Rusije te na Islandu
i na jugu Grenlanda.
Što se oborine tiče, velik je dio Starog kontinenta imao veću
ukupnu sezonsku količinu od prosječne u razdoblju 1991.-2020.,
što uključuje i naše krajeve. Manjak je oborine u odnosu na
klimatološke srednje vrijednosti zabilježen u dijelu jugoistočne
i jugozapadne te zapadne Europe, kao i ponegdje u Skandinaviji.
Najnovija prognoza za proljeće u RH
Prema najnovijim trenutačno dostupnim dugoročnim prognostičkim
izračunima velika je vjerojatnost za nastavak trenda
iznadprosječne topline – svi bi mjeseci do kraja ljeta trebali
biti barem malo topliji od prosjeka. Neki i više! Ožujak je već u
svojoj prvoj polovini prilično topliji nego što je uobičajeno, a
podjednako će vrlo vjerojatno biti i u nastavku mjeseca.
I preostala dva proljetna mjeseca – travanj i svibanj –
vjerojatno će obilježiti iznadprosječna toplina. No, u drugoj
polovini proljeća izglednije je još promjenljivije vrijeme od
dosadašnjeg – u dijelu travnja te osobito svibnja postoji
povećana vjerojatnost za češće dolaske vlažnog zraka u naš dio
Europe.
U takvim okolnostima može biti više dana s oborinom, moguće i s
većom količinom u nekim dijelovima Hrvatske. I naravno, kako je
to već uobičajeno tijekom proljeća, nije isključen i poneki
slabije ili jače izraženi hladni prodor koji bi u travnju ili
početkom svibnja u kopnenom području mogao uzrokovati pojavu
mraza – za biljke jako opasnog i štetnog. Hoće li, kada i gdje
biti moguć – pravodobno će se najaviti.
Najnovija prognoza za ljeto u RH
Što se pak ljeta tiče, iznadprosječna toplina u cijeloj Hrvatskoj
još je vjerojatnija nego tijekom proljeća. Pritom je u lipnju
povećana vjerojatnost za manje pozitivno odstupanje srednje
mjesečne temperature zraka od klimatoloških srednjih vrijednosti
nego u srpnju i kolovozu.
Uz to, u barem dijelu lipnja moglo biti više dana s kišom,
vjerojatno najčešće s lokalnim pljuskovima, i to osobito u
unutrašnjosti Hrvatske. Na kraju, ponovno valja podsjetiti na još
uvijek nedovoljnu pouzdanost ovakvih vrsta prognoza, i to zbog
raznih čimbenika u sustavu atmosfere, oceana i tla, odnosno
cjelokupnog Zemljinog sustava.
DHMZ-ova ocjena zime u RH
Prema klimatološkoj ocjeni DHMZ-a zima 2022.-2023. u Hrvatskoj je
prema temperaturnim prilikama bila u kategorijama “toplo” i “vrlo
toplo”, a prema oborinskim u većini je krajeva bilo “kišno” i
“vrlo kišno”, samo na sjeveru i jugu Jadrana “normalno”.
Gledano po mjesecima, prosinac je bio zamjetno topliji nego što
je uobičajeno, siječanj je također bio topliji, ali uz manje
pozitivno odstupanje nego u prosincu, a u veljači je srednja
mjesečna temperatura bila uglavnom oko klimatoloških srednjih
vrijednosti. Višak je oborine zabilježen u većini područja u
prosincu te posebno u siječnju, a u veljači je veći dio Hrvatske
prema oborinskim prilikama bio u kategoriji “normalno”.
Sinoptički gledano, u prosincu i siječnju u naše je krajeve
uglavnom pritjecao relativno topao i vlažan zrak s Atlantskog
oceana ili sa Sredozemlja, odnosno sa zapada i jugozapada. Bilo
je pritom povremenih hladnih prodora, posebice u siječnju.
U veljači je pak dominantno na vrijeme djelovala anticiklona i u
takvim je okolnostima do nas stizao i iznad nas se zadržavao
razmjerno hladan i vlagom siromašan zrak sa sjeverozapada i
sjevera kontinenta. Stoga je u veljači, i to u njezinom prvom
dijelu, bilo uvjeta za jedini pravi val hladnoće ove zime.
A snježne su se epizode, u gorskoj Hrvatskoj izražene, dogodile
početkom posljednjeg desetodnevlja siječnja te na samom kraju
veljače. U službenim je dugoročnim prognozama za zimu bila
isticana velika vjerojatnost za barem manje pozitivno odstupanje
temperature u odnosu na klimatološki normalne vrijednosti.
Zima je, eto, bila toplija od prosjeka, čak i izraženije nego što
je prognozirano. No, to i nije iznenađenje zna li se kakva je
pouzdanost dugoročnih prognoza. Što se oborine tiče, za prosinac
i siječanj prognozirana je – i dogodila se – veća ukupna mjesečna
količina oborine od prosječne, rekao je Micek za HRT.