Sindikalni izračuni potvrđuju da je sve skuplje. Upravo je hrana najveći dio mjesečnog budžeta najsiromašnijih.
Iako je inflacija i dalje ogromna, usporila je i to četvrti
mjesec zaredom. Ipak, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za
statistiku, u ožujku su cijene u prosjeku više 10,6 posto u
odnosu na isti mjesec lani, kada smo osjetili prve posljedice
ruske invazije na Ukrajinu, dok su u odnosu na veljaču u prosjeku
više 0,8 posto. Nadu budi krivulja koja u 2023. ima pad. Ipak,
život u Hrvatskoj je i dalje sve skuplji. Na mjesečnoj razini
najviše je narasla cijena neprehrambenih proizvoda 2,2 posto,
hrane i pića jedan posto i usluga 0,2 posto. Istodobno, energija
je u odnosu na veljaču pojeftinila 0,7 posto na što je Vlada
utjecala svojim paketom mjera. Vrhunac krize je iza nas. Barem
tako sada izgleda, a stiže i nova pomoć Vlade. Četvrti paket
mjera pomoći građanima stupa na snagu od sutra, ali za
dostojanstven ručak još će trebati.
Hrana će prvog travnja biti 15 posto skuplja nego lani. Nažalost
po građane, to nije prvoaprilska šala. Zato će mnogi morati
birati između istog, a skupljeg uskrsnog ručka ili skromnijeg pa
po lanjskoj cijeni.
Tihana iz Zagreba je rekla: “Prošle godine je bilo oko 1000
kn, a budući da je ove godine sve poskupilo, mislim da će bit oko
dvije.”
Danica iz Rijeke misli da će sve koštati više jer, kako je
rekla, sve je poskupjelo.
Neven i Danijela iz Zagreba su kazali da će
uskrsni ručak koštati više u odnosu na lani s obzirom na
poskupljenja, ali naglasili su da nema “pretjerivanja”.
Građani se žale na visoke cijene, ali se i prodavači žale na pad
prometa. Prodavačica na tržnici Marinka
Brozović ispričala je da je prošlih godina bilo bolje.
“Prijašnjih godina je bilo puno, puno bolje. Svaka godina sad nam
je lošija i lošija”, rekla je Brozović dodavši da su cijene iste
u odnosu na prethodne godine.
Ipak, nisu iste, a posebno ne cijene hrane. Prema vladinom
portalu Kretanja cijena, ovog će Uskrsa cijena 10 jaja biti oko
dva i pol eura, a svinjski but ide do pet eura. Cijena ulja je
nešto manje od 1,90 eura, a pola kilograma kruha je najviše 2,19
eura.
Sindikalni izračuni potvrđuju da je sve skuplje. Upravo je hrana
najveći dio mjesečnog budžeta najsiromašnijih.
“Nekih 26 posto, za siromašnija kućanstva preko 40 i preko 50
posto. To je ono što najveći broj građana primijeti i što ih
najviše udari”, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih
hrvatskih sindikata
Novi paket vladinih mjera za pomoć građanima od sutra stupa na
snagu. Uz financijsku pomoć najugroženijima, najveća korist je od
ograničenih cijena energenata. U usporedbi s prošlom godinom kada
je na snagu stupio prvi paket mjera pomoći, u četvrtom je za
kućanstva pet eura po megavatsatu jeftiniji plin. Manja je i
cijena struje za potrošače do 2500 kilovatsati, a gorivo je
jeftinije za oko 30 centa. Strepnju ipak izaziva ograničenje
struje na pola godine.
Član Nadzornog odbora Udruge Glas poduzetnika, Boris
Podobnik, rekao je: “Sama činjenica što za struju vrijedi samo
šest mjeseci, dok za plin vrijedi godinu dana pokazuje da država
već planira, da postoji veća neizvjesnost kada je u pitanju
struja.”
Sindikati i poslodavci podržavaju vladine mjere, kako kažu, treba
još.
Sever je poručio: “Jedino pravo rješenje, uz ove mjere koje
trebaju ostati i dalje na snazi, dapače, na drugoj strani to je
jedan snažan rast plaća i mirovina.”
Podobnik je zaključio: “Podrazumijeva se da bi onda i porezi
trebali biti manji”
Nije idealno, ali moglo je biti gore. Uskrs ćemo proslaviti možda
malo manje raskošno nego lani, a neizvjesno je što nas čeka u
nastavku godine.