Propovijedao je u svojoj homiliji Zagrebački nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša predvodivši euharistijsko slavlje na Cvjetnicu 2. travnja 2023. godine u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu.
Osvrnuvši se na Isusov ulazak u Jeruzalem, nadbiskup
Dražen Kutleša promišljao je o razlozima zašto
mu je mnoštvo ljudi klicalo.
– Tri su bitne stvari. Ljudi su vidjeli da je moćan i da je dobro
biti uz njega jer se od njega može čak i imati koristi. Ali,
moramo biti svjesni da ići za čudesima i slijediti Isusa
teatralno ne spašava čovjeka. Isusa su slijedili i jer je bio
veliki prorok, jak na riječima i voljeli su ga slušati. Bio je
neobičan i govorio je stvari koje nisu bile uobičajene u to
vrijeme. Ali slijediti nekoga i samo slušati njegove govore to
čovjeka ne spašava. Slijedili su ga i jer je on Mesija koji treba
izbaviti Izraela iz rimskog ropstva. Očekivali su i političku,
ali isto tako i materijalnu korist. Ali slijediti Mesiju samo
zato što misle da je mesija, a ne uzimati u srce ono što je
bitno, tj. okrenuti se svojoj duši i nutrini, to čovjeka ne
spašava. – pojasnio je nadbiskup.
Govoreći o tome kako su vikali i na Isusa na križu nadbiskup je
primijetio da svjetina lako promijeni razmišljanje i stoga je
“svaki od nas pozvan razmišljati svojom glavom, ne biti zaveden
od drugih, niti vikati i razmišljati onako kako drugi žele.
– Ti ljudi, pojasnio je nadbiskup, nisu shvatili misiju Isusa
Krista, on nije došao pobuniti narod nego je došao otkupiti
narod. Nije došao samo biti učitelj i prorok, nije došao samo
biti primjer i uzor, nije došao mijenjati samo socijalne
strukture. On nije došao da bi čovjek živio bolje nego je došao
da bi svaki čovjek bio bolji. Tražili su vojnika, ali nisu
tražili slugu. Oni su tražili oholog čovjeka koji želi vladati, a
Isus je bio sluga. Nisu razumjeli jer nisu bili ponizni ljudi. I
danas kao ljudi jedino možemo shvatiti i spoznati sve probleme i
vidjeti potrebe drugih ljudi ako smo ponizni, a ne oholi ljudi. –
zaključio je nadbiskup Kutleša.- rekao je nadbiskup
Kutleša.
– Možemo naići na školovane i sposobne ljude koji su vrhunski
stručnjaci, ali u privatnom životu ne drže ni do obitelji, žene,
djece. Važno je da što mislimo tako i živimo. Svaki čovjek treba
se okrenuti u dubinu svoje duše i pokajati se za svoje grešno
stanje. – protumačio je biskup.
Pri kraju misnog slavlja mons. Antun Sente ml.
zahvaljujući Nadbiskupu koadjutoru između ostalog je kazao:
– U Vašem dolasku čitamo onu brigu koju su pokazivali gotovo svi
hrvatski biskupi i nadbiskupi, na osobit način zagrebački.
Dozvolite da spomenem Martina Borkovića,
zagrebačkog biskupa koji je predložio Hrvatskom saboru, a Sabor
prihvatio i donio jednoglasnu odluku da je sveti Josip za
zaštitnik Hrvatskog kraljevstva još davne 1687. Točno 250 godina
kasnije blaženi je Alojzije Stepinac osnovao
župu svetog Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki s nakanom da
tamo izgradi Nacionalno svetište svetog Josipa. Drugi svjetski
rat i sve ono što je slijedilo u tome ga je spriječilo. Doktor
Petar Čule, mostarski nadbiskup, vjerujem Vama
dobro poznat, na Drugom Vatikanskom saboru između ostalog
istaknuo se po prijedlogu da sveti Josip bude uvršten u Rimski
misni kanon. Kardinal Franjo Kuharić, osim što
je redovito hodočastio u Mariju Bistricu svake je godine na
Josipovo ovdje predvodio Josipovu svetkovinu i konačno ispunio
onu Stepinčevu ideju, te ovu karlovačku crkvu na tristotu
obljetnicu oduke Hrvatskog sabora, pedesetu obljetnicu
Stepinčeve ideje da hrvatski narod ima i nacionalno
svetište nebeskog zaštitnika, dakle, ovu karlovačku crkvu uzdigao
na čast nacionalnog svetišta. Na tristotridesetu obljetnicu
odluke Hrvatskog sabora, 2017. godine naš zagrebački nadbiskup
kardinal Josip Bozanić proglasio je Godinu
svetog Josipa. Te je godine ovo svetište posjetilo 70 000
hodočasnika. Stoga nas Vaša odluka da Vaš prvi pastoralni posjet
bude u Josipovo svetište ohrabruje, čini radosnima, te izaziva
osjećaj velike zahvalnosti.
U znak zahvalnosti i podsjetnik na susret krizmanik
Nikola Banićek uručio je Zagrebačkom nadbiskupu
koadjutoru Draženu Kutleši repliku kipa svetog
Josipa, koju je sam izradio u 3D tehnici, a Elena
Mudronja uručila je raspelo akademskog slikara Ivana
Ivice Marekovića.
Koncelebrirali su mons. Antun
Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta svetog
Josipa, preč. Ivica Budinšćak, ravnatelj
Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, mons.
Ferdinand Vražić i preč. Zlatko
Golubić, umirovljeni svećenici. Pjevanje su animirali
članovi župnog zbora “Sveti Josip” pod ravnanjem s.
Blandine Rakarić, KBLJ, uz orguljsku pratnju mo.
Krešimira Klarića. Muku Gospodina našega
Isusa Krista po Mateju uz zboraše izveli su solisti
Matija Barberić, bariton, Ivan
Štedul, tenor i Boris Špišić, bas.
Ljepotu liturgiji dali su ministranti i krizmanici koji su
posluživali kod oltara.
Nakon misnog slavlja nadbiskup Kutleša susreo se s članovima
različitih liturgijskih, pastoralnih i katehetskih zajednica koje
djeluju pri Josipovu svetištu.