Na informativnoj radionici Ministarstva regionalnog razvoja i fonda Europske unije u Gradskom kazalištu "Zorin dom" rekao da je na raspolaganju 25 milijardi kuna u novom EU financijskom razdoblju
– Nova europska financijska perspektiva je prilika generacije.
Ispred nas je desetljeće rasta i razvoja i nadam se da će se što
veći broj pojedinaca i organizacija uključiti. Sad smo na dobrom
putu, hvatamo korak s razvijenim zemljama, poručio je u utorak u
Karlovcu ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Šime Erlić na informativnoj radionici o programskom razdoblju
Europske unije od 2021. do 2027. godine održanoj u Gradskom
kazalištu “Zorin dom”, a precizirao je da je na raspolaganju 25
milijardi eura i da nas do 2029. godine očekuje “investicijski
bum”.
Rekao je da su se europski fondovi pokazali izrazito važnima za
Hrvatsku jer je brutodruštveni proizvod pet posto veći no što bi
bio bez tog novca.
– Tako smo ubrzali razvojni ciklus cijele države – više od 70
posto svih javnih investicija je financirano novcem iz tog
izvora. Unatoč krizama i izazovima, hrvatska stopa gospodarskog
rasta je veća od prosjeka u EU, što je važno da budemo
catching-up zemlja članica, a to jesmo. Smanjujemo razvojni jaz s
najrazvijenijim članicama EU. Nema područja u zemlji u kojemu
nije realiziran neki projekt financiran europskim novcem, poručio
je Erlić.
Rekao je i da u novoj financijskoj perspektivi “idemo korak
dalje, snažno naprijed”.
– Ovaj put smo spremni jer ne trebamo graditi sustav – imamo
ljude, znanje, razvojne agencije… Bit će zaduženi za pametno
usmjeravanje europskih sredstava. Sada kad smo iskusniji moramo
pronalaziti one projekte koji daju najveću dodanu vrijednost za
zajednicu i koji imaju snažnu komponentu održivosti. Do sada smo
ulagali u sve i svašta, što je i normalno. Sad smo dosta zreliji
i moramo iskoristiti znanja da se usredotočimo na projekte koji
će dati najveći povrat na uloženo. Stalno ‘trubimo’ da se u novom
financijskom razdoblju očekuje puno ulaganja u ‘zeleno’ i
‘digitalno’. Nisu to floskule, nego najlakši način za
artikuliranje da će više od polovice sredstava iz financijske
omotnice biti uloženo u to. Ulagat će se u inovacije i
istraživanje, poslovnu konkurentnost, energetsku učinkovitost,
obnovljive izvore energije, održivost, gospodarenje otpadom, u
vodokomunalni resor i tako dalje. Želimo napraviti korak ka
‘održivijem’ i ‘zelenijem’ društvu. Pred nama je zelena
tranzicija i imamo prikladna sredstva za to, kazao je Erlić i
nastavio da je najveći razvojni izazov ulaganje novca iz EU
fondova u potencijale najmanje razvijenih krajeva u
brdsko-planinskim područjima i da je za to rezervirano 470
milijuna eura, odnosno da je za više od tri stotina takvih
jedinica lokalne samouprave razvijeno više prilagođenih programa.
Osvrćući se na Karlovačku županiju, rekao je da su u nju uložena
“ogromna sredstva” iz EU fondova koja su pomogla veći razvojni
iskorak u kraćem razdoblju i da bi, primjerice, bile male
mogućnosti Karlovca da se oslanjanjem samo na izvorne prihode
Grada razvija ovakvim ritmom.
– EU fondovi su dali polugu razvoja, da se uradi u pet, šest ili
sedam godina ono što bi se inače radilo do dva desetljeća.
Vidjeli smo puno dizalica po Karlovcu. Pričali smo o vrelovodu,
kinu ‘Edison’, vojarni ‘Luščić’, obnovi vodovoda i kanalizacije,
uređenju bolnice… Posebno su dobri projekti koji se tiču
energetske učinkovitosti, kazao je Erlić.
Naveo je da će se u narednoj financijskoj perspektivi novac iz
fonda EU ulagati “snažnije teritorijalno” no u prethodnoj, a
jedan od instrumenata za to je mehanizam integriranih
teritorijalnih ulaganja, to jest, po novome, integriranog
teritorijalnog programa. Utoliko je pohvalio Grad Karlovac jer
se, mada kasno uključio u taj mehanizam, dobro organizirao.
– Uložit će se novih 33 milijuna eura, što je nova razvojna
prilika za Karlovac, napomenuo je Erlić.
Županica Martina Furdek-Hajdin je iznijela podatak da je do
veljače ove godine otkako se koriste EU fondovi iz tog izvora u
Karlovačkoj županiji uloženo više od pola milijarde eura i da
“nema kraja naše županije u koje nije stigao europski novac”.
– Znamo da su Karlovac i Karlovačka županija veliko gradilište.
Europski novac ne smatramo ciljem nego učinkovitim alatom koji
nam može pomoći da ostvarimo sve ono što je županiji potrebno.
Imamo pet gradova i 17 općina, no šesnaest jedinica lokalne
samouprave pripada kategoriji potpomognutih, a europska sredstva
upravo služe tome da pomognu im da ojačaju i da mogu brinuti same
o sebi. Posebno je važno uvećati kvalitetu života i u zadnjem
selu ostvariti uvjete kakvi postoje u gradovima po pitanju
zdravstva, obrazovanja, opskrbljenosti infrastrukturom, radnih
mjesta…, poručila je županica te dodala:
– Naše ladice su pune projekata spremnih za realizaciju. Ne
čekamo natječaje da ih izradimo. Jedva čekamo novu financijsku
perspektivu. Trenutačno koristimo Fond solidarnosti i Mehanizam
otpornosti i oporavka.
Podsjetila je da je velik dio Karlovačke županije bio okupiran i
da ta područja treba obnoviti te je izrazila potrebu za
demografskim oporavkom.
Naglasila je važnost ulaganja gospodarstvo i istaknula da “radna
mjesta moraju biti sigurna i pravedno plaćena” te navela da je
sve manje prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, a od
postojećih projekata od važnosti za Karlovačku županiju je
izdvojila izgradnje sustava obrane od poplava u Karlovcu i
Ogulinu, izgradnju brze pruge i centra za gospodarenje otpadom na
Babinoj gori.
Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić je pojasnio da se po
mehanizmu integriranog teritorijalnog programa ulaže u urbano
područje koje osim Karlovca kao središta obuhvaća i Ozalj, Duga
Resu, Slunj, Cetingrad, Rakovicu i Krnjak.
– Europski fondovi nas potiču da se naučimo surađivati i da
zajedno planiramo. To je izazovno. Treba se uskladiti, ali
vjerujem da ćemo iskoristiti tu mogućnost za dobrobit građana.
Spremni smo za novo financijsko razdoblje, poručio je Mandić.
Naveo je da je unazad pet godina vrijednost EU projekata u
Karlovcu je veća od sto milijuna eura – 830 milijuna kuna, od
čega je 630 milijuna europskog novca, a 180 milijuna se odnosi na
vlastita sredstva Grada. Karlovački gradonačelnik je istaknuo
projekt korištenja geotermalnih izvora energije.
– To je posebno važno. Karlovac je zelen po parkovima, ali je
cilj i da bude energetski. Javne zgrade činimo energetski
učinkovitima, ali geoterma je velik korak. Imamo svu
dokumentaciju za to, a sada nam je izazov osigurati sredstva i
očekujem da će se na državnoj razini prepoznati takav projekt,
rekao je Mandić.
Ministar je u pratnji županice, gradonačelnika, dekana
Veleučilišta u Karlovcu Ivana Štedula i ravnatelja Studentskog
centra Karlovac Željka Šančića obišao radove na obnovi potresom
oštećenog Bosanskog magazina, što je ulaganje od 160.000 eura,
bez Poreza na dodanu vrijednost, a koje se financira iz Fonda
solidarnosti Europske unije. Namjera je dugoročno taj prostor
urediti za potrebe studentske prehrane, a riječ je o
ulaganju čija se vrijednost procjenjuje na više od pet milijuna
eura.