Rekao je da se pogrešno u javnosti tvrdi kako se planira zadržati djecu do 17 sati u školi, da to nije obveza, nego mogućnost.
U Gradskom kazalištu “Zorin dom” u Karlovcu danas je održan skup
ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa sa suradnicima te
s ravnateljima osnovnih škola iz Karlovačke, Ličko-senjske i
Zadarske županije te s predstavnicima osnivača tih škola na temu
uvođenja eksperimentalnog programa cjelodnevnih škola, a bio je
zatvoren za javnost.
Cilj je bio informirati o javnom pozivu osnovnim školama za
podnošenje prijava za sudjelovanje u tom programu, ali i
angažirati ravnatelje da informiraju nastavnike i roditelje o
tome.
Karlovački gradonačelnik Damir Mandić je naglasio da je bitno da
su svi akteri procesa informirani.
– Dobro je da postoji ‘živa’ komunikacija i da se krenulo s
pilotiranjem. Važno je osvijestiti dobru volju i dobre namjere
svih. Uloga ravnatelja je ključna da informacije dođu do
nastavnika i roditelja. Kakva god odluka bude, bit će donesena,
siguran sam, u suglasju, poručio je gradonačelnik.
Karlovačka županica Martina Furdek-Hajdin je navela da u
Karlovačkoj županiji ima osam tisuća osnovnoškolaca u 29 škola,
od kojih je 11 gradskih, a ostale su županijske, i da je ukupno u
njima zaposleno oko tisuću i pol djelatnika.
– Odgovorni smo za to kako škole rade. Svi zazivamo promjene i
reforme. Međutim, ponekad u medijima nailazimo na otpor prema
reformama, odnosno na očekivanja da reforme počnu od drugog.
Odgovorni smo za to kako će društvo izgledati sutra. Moramo sve
napraviti da nam bude bolje i svi ćemo se složiti da nam treba
biti bolje. Uvijek se u šali kaže da onaj ministar koji započne
reformu neće dobiti drugi mandat, a to vrijedi i za župane. No,
treba biti hrabar, rekla je županica.
Ministar Radovan Fuchs je ustvrdio kako je “puno je šumova u
javnosti i neutemeljenih tvrdnji” u vezi programa cjelodnevnih
škola.
– U kampanju smo krenuli prema ravnateljima u prvom redu jer ste
glavni partner u komunikaciji. Protekla su vremena covid-krize
zahvaljujući vama, jer ste bili nosioci komunikacije u školama,
te lokalnoj upravi i samoupravi. Prošli smo tu krizu kao zemlja s
najmanje vremena provedenih u online nastavi, po podacima
Svjetske zdravstvene organizacije. Osigurali smo uz puno crnih
prognoza i da svako dijete u školi dobije obrok, naveo je
ministar.
Dodao je da se puno pričalo o reformama, ali se suštinski nije
mijenjao koncept provedbe nastave, “a onda smo se jako čudili što
nam djeca ne postižu dobre rezultate u testiranjima kada se
govori o pismenosti, STEM-u i drugim područjima” te naglasio da
se sve radi u prvom redu radi djece, a onda radi nastavnika i
roditelja.
– Kada se govori o promjenama u sustavu jedino je opravdano
pitanje s koliko se novca raspolaže. Vjerujte, nema reforme bez
novca. Vidjeli smo priliku da se osigura dovoljno financijskih
sredstava za cjelodnevnu školu, a ne nastavu, kao što se uporno
pogrešno spominje. To se u javnim dokumentima spominje od 2008.
Svaka vlast je rekla da će to provesti, a nije jer nije bilo
novca. Kada se pojavila mogućnost financiranja, raspisali smo
prijedlog za osiguranje sredstava prema Nacionalnom planu
oporavka i otpornosti država članica Europske unije, za što smo
dobili apsolutnu podršku u Europskoj komisiji. Ovo je jedinstvena
prilika da sustav osnovnih škola dignemo na bitno višu
razinu. Šezdeset posto objekata je u jednoj smjeni, a 40 posto u
dvije, no 40 posto učenika ide u škole koje rade u jednoj, rekao
je ministar.
Nastavio je da je osigurano 800 milijuna eura, da bi se sve škole
u Hrvatskoj prilagodile jednosmjenskom radu.
– Natječaj za izgradnju, dogradnju i prilagodbu škola će biti
objavljen za tjedan ili dva. Javni poziv će biti stalno otvoren.
Javljat će se na njega osnivači škola. Ako je sve usklađeno sa
standardima, financirat će se zahvati sa sto posto vrijednosti.
Ako netko želi nadstandard, osigurat će osnivači samostalno
sredstva za nj. Govorimo o 619 školskih objekata, od čega je 420
matičnih škola, a ostalo su područne. Kad to završimo, otvaramo
natječaj za financiranje izgradnje sportskih dvorana za sve škole
kojima manjka, a oko 50 posto škola koje rade u jednoj smjeni ih
nema – za to nam treba dodatnih nešto više od pet stotina
milijuna eura. Treći zahvat se odnosi na škole koje rade u jednoj
smjeni, a nemaju blagovaonice i kuhinje po normativima – poziv je
težak 170 milijuna eura. Ako tome pridodamo zahvate za vrtiće, to
je sveukupno oko dvije milijarde eura koje ulažemo. Da bismo
dobili ta sredstva, treba navesti jasno kakvo je stanje i što će
se promijeniti, ako se ulože. To smo i učinili. Jedna od promjena
paradigme odvijanja nastave u osnovnoj školi je promjena
funkcioniranja škole. Kada razgovarate s izvorima financiranja ne
možete lagati, ne možete reći da su naši učenici super u
pojedinim kategorijama, a jasno je da smo ispod prosjeka. Želimo
biti barem prosjek. Od svih zemalja unutar Europske unije naša
djeca provode najmanje vremena u školama. Kako da onda postignu
bolje rezultate? S obzirom koliko provode vremena u školi,
rezultati bi morali biti gori, iznio je Fuchs.
Naglasio je da se dugo radilo na konceptu cjelodnevne škole.
– Pogoduje ugledu nastavnika. Oni koji će ispunjavati normu će
imati uvećanje plaće do 25 posto, što je oko tri stotine eura.
Nitko neće ostati bez posla. Svrha pilot-projekta je da nema
domaćih zadaća kod kuće, da svi imaju jednake startne pozicije,
bez obzira na imućnost obitelji, da svi dobiju instrukcije u
školi, dakle, da nakon odlaska iz škole imaju kvalitetno
okruženje u obitelji, da roditelji ne moraju pomagati djetetu
nakon povratka s radnog mjesta, kaže ministar.
Rekao je da se pogrešno u javnosti tvrdi kako se planira zadržati
djecu do 17 sati u školi, da to nije obveza, nego mogućnost.
– Djeca su dva dana u tjednu do 15 sati, a inače do 14.15. U tom
cijelom paketu imaju velik broj odmora i ručak, nastavio je
Fuchs.
Ako se nakon četiri godine provedbe pilot-projekta ne utvrdi
razlika između postignuća djece koja su njime obuhvaćena u odnosu
na postignuća djece koja pohađaju klasičnu nastavu, odustat će se
od primjene tog modela, “ali smo uvjereni da će rezultati
projekta biti dobri”, naveo je ministar.
Njegov poseban savjetnik za cjelodnevnu školu Josip Burušić je
naglasio da “ovo nije ničiji hir”.
– Svjesni smo da smo došli do točke kada se nešto učiniti mora,
ne da se potroši novac, nego da se razriješi niz problema, ali i
da bismo iskoristili sve ono pozitivno što u našim školama
postoji, rekao je Burušić.
Nastavio je da cjelodnevna škola “razrješava niz izazova i ima
niz zadaća koje su raspisane u programu, a svaka je utemeljena na
činjenicama”.
– Većina misli da je ovaj konceptualno moderan model koji
predstavlja istinski zaokret moguće primijeniti u svakoj školi, a
nije u loše opremljene ili u one koji rade u dvije smjene.
Cjelodnevna škola nije cjelodnevna nastava. Nitko pri zdravoj
pameti ne bi organizirao da djeca sjede po cijeli dan na nastavi.
U cjelodnevnoj školi nastava je samo jedan dio aktivnosti, a
ostale su u njezinoj funkciji. Produženi boravak je oblik
odgojno-obrazovnog rada, a cjelodnevna škola je na svaki način
viša razina. Imamo u sustavu 19.127 razrednih odjela, a od toga
desetak tisuća u razrednoj nastavi. Kada bismo i donijeli odluku
da organiziramo produženi boravak u svim školama, morali bismo
angažirati tisuće učitelja i učiteljica, koji ne postoje.
Cjelodnevna škola nudi ažuriranje odgojno-obrazovnog sustava. U
pedagoškom standardu je jasno napisano da je cjelodnevna škola
sljedeći korak u razvoju sustava i da će ‘dokinuti’ produženi
boravak, kaže još Burušić.
Prvi cilj cjelodnevne škole, naveo je, pomoć je svima da budu
bolji u usvajanju gradiva.
– Imamo i velik problem socijalne nepravde i nemaju djeca iz
manjih sredina iste šanse kao iz većih drugih. Postojeća škola u
značajnoj mjeri delegira svoju funkciju na roditelje, a oni su
zaposleni i ne mogu se posvetiti u dovoljnoj mjeri djeci. Netko
će platiti instrukcije, ako treba. Seoska djeca nemaju taj
resurs. Cilj cjelodnevne škole je, dakle, smanjiti ove razlike.
Ona je usmjerena na roditelje, te na bolji status učitelja i
stručnih suradnika. Konačno je došlo vrijeme da učitelje nitko ne
doživljava kao neradnike i socijalne slučajeve, da im se prestane
prigovarati, naglasio je Burušić.
Dodao je da je cjelodnevna škola strukturirana u četiri programa
– dva obvezna, a dva izborna. – Predložili smo vremenski okvir,
no nitko ne propisuje školama kako će organizirati svoj rad. Po
prvi puta se osigurava istinska autonomija škole, a time i
fleksibilnost, naveo je posebni savjetnik ministra Burušić.
Nastavio je kako je bitno da ne možemo miješati aktivnosti u
kojima sudjeluju svi učenici, kao što je redovna nastava, s
aktivnostima u kojima sudjeluje dio učenika, izvannastavnim i
izvanškolskim aktivnostima.
– Što se tiče nacionalnog kurikuluma, učinili smo promjenu i
jasne razloge zašto – da optimiziramo kurikulum i da u četiri
godine testiramo kako će izgledati. Četiri godine su dovoljne da
se sagledaju svi aspekti vezani za taj program. Uveden je program
potpore u razrednu i predmetnu nastavu, a sastavi se od obveznog
i izbornog dijela. Ona djeca koja imaju potrebu raditi više,
imaju još dva izborna sata koja su plaćena. Koncept zadaća se se
integrirati kroz individualne samostalne zadatke. Sve što djeca
mogu obaviti u školi, neka obave u školi. To će voditi većoj
količini slobodnog vremena za sebe, vršnjake, obitelj, igru i
druženje. To nije nastava, nego učenje. Program potpore je
usmjeren i na razvoj socijalnih i emocionalnih vještina,
prepoznavanje interesa djece, da mogu razviti svoj potencijal,
druženje, samostalan rad…, naglasio je Burušić.
Dodao je da će program izvannastavne aktivnosti biti dodatno
plaćen učiteljima, a škola će za provedbu programa osigurati
novac. Učitelj koji izrazi želju da sudjeluje u izvannastavnim
aktivnostima za dva sata će dobiti dodatak od pet posto na plaću,
najavljeno je. “Mijenja se koncept izvannastavnih aktivnosti.
Program izvanškolskih aktivnosti je za jačanje osnivača i škola –
ona je središte života u zajednici. To će se posebno financirati,
ali škola nije odgovorna za taj program i učitelji ne sudjeluju u
njemu. Organizator će za programe dobiti novac, platit će školu
za prostor, zaključio je pomoćnik ministra.