Što znači rast kamata EBC-a i kako uopće funkcionira povećanje kamata u sustavu? Odgovore na ova pitanja dali su nam iz Hrvatske narodne banke te su nam pojasnili na koga bi rast ovih kamata najviše mogao utjecati
U ožujku je Europska središnja banka povećala kamatne stope, a
krajem ožujka Hrvatska narodna banka izvijestila je da se
povećanje kamatnih stopa počelo prelijevati i na hrvatsko
tržište. Rast kamata uvijek izazove bojazan kod ljudi jer svi
strahuju da bi se taj rast mogao odraziti i na njihove rate
kredita.
Što znači rast kamata EBC-a i kako uopće funkcionira povećanje
kamata u sustavu? Odgovore na ova pitanja dali su nam iz Hrvatske
narodne banke te su nam pojasnili na koga bi rast ovih kamata
najviše mogao utjecati. “Promjena ključnih kamatnih stopa ESB-a
ne određuje aktivne i pasivne kamatne stope koje se primjenjuju
na kredite i depozite poduzeća i stanovništva, ali neizravno
utječe na njih”, kazali su nam iz Hrvatske narodne banke na upit
što znači rast kamatnih stopa ECB-a, dodajući da je pritom
potrebno neko vrijeme da se taj prijenos materijalizira.
“Na razlike u opsegu i brzini prijenosa promjena ključnih
kamatnih stopa na financijsko tržište uz monetarnu politiku mogu
utjecati i strukturne značajke financijskog sustava, kao što je
npr. konkurencija, očekivanja, način na koji se kamatne stope
reguliraju, profitabilnost bankovnog sustava i njegova
kapitaliziranost i tako dalje”, navode.
Razlika između novih i postojećih kredita
Što se tiče utjecaja ključnih kamatnih stopa ESB-a na troškove
financiranja poduzeća i stanovništva, nužno je razlikovati nove
kredite koji se odobravaju i postojeće kredite. “Kod novih
kredita, kamatne stope bilježe rast koji je i dalje izraženiji
kod nefinancijskih poduzeća nego kod stanovništva. Tako je
prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite
nefinancijskim poduzećima u siječnju iznosila 3,2%, što je za 150
baznih bodova više u usporedbi s lipnjem, odnosno razdobljem
prije početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a”,
pojasnili su nam iz HNB-a.
Kamatne stope na kredite stanovništvu su se u istom razdoblju
također povećale, ali u manjoj mjeri. “Prosječna kamatna stopa na
prvi put ugovorene stambene kredite povećala se za oko 60 baznih
bodova te je u siječnju dosegnula 2,9%, a na gotovinske
nenamjenske za oko 20 baznih bodova te je iznosila 5,5%. Rast
kamatnih stopa na stambene kredite se dijelom može objasniti
učinkom subvencioniranja stambenih kredita u proljeće prošle
godine, kada se osjetno povećao udio stambenih kredita koji se u
sklopu APN-ova programa odobravaju uz niže kamatne stope. Usto,
relativno malen iznos ugovorenih stambenih kredita u siječnju ove
godine također je pridonio porastu prosječne kamatne stope”,
rekli su iz Hrvatske narodne banke na upit Net.hr-a.
Kod postojećih kredita, kretanje kamatne stope regulirano je
postojećim ugovorom o kreditu. Primjerice, ako je ugovorena
fiksna kamatna stopa tijekom cijelog razdoblja otplate, kretanje
stopa ESB-a i tržišnih kamatnih stopa neće imati nikakvog
utjecaja na troškove otplate kredita.
S druge strane, kod kredita ugovorenih s promjenjivom kamatnom
stopom, utjecaj monetarne politike na trošak financiranja može se
zamjetno razlikovati, i to ovisno o referentnoj kamatnoj stopi
koja je ugovorena prilikom odobravanja kredita, poput nacionalne
referente stope (NRS) ili Euribora. “U tim slučajevima, utjecaj
ključnih kamatnih stopa ESB-a na trošak postojećih kredita
postoji, ali je neizravan”, kazali su.
Zakonsko ograničenje
Kamatne stope na kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom
ne mogu premašiti zakonsko ograničenje maksimalne dopuštene
kamatne stope. Odredbe na temelju kojih se utvrđuju maksimalne
dopuštene kamatne stope na stambene i ostale potrošačke kredite
ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom, sadržane su u člancima
11.b i 11.c. Zakona o potrošačkom kreditiranju, a osnovicu za
izračun tih stopa polugodišnje u “Narodnim novinama” objavljuje
Hrvatska narodna banka 1. siječnja i 1. srpnja tekuće godine.
Najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s
promjenjivom stopom ne smije biti viša od prosječne ponderirane
kamatne stope na stanja stambenih kredita u određenoj valuti
(zasebno za EUR i CHF), uvećane za trećinu te je na 31.12.2022.
iznosila 4,05% za eurske, odnosno 4,09% za kunske stambene
kredite, a od 1.1.2023. iznosi 3,79% za eurske stambene kredite.
Za ostale kredite potrošačima maksimalna dopuštena kamatna stopa
znatno je viša te je na 31.12.2022. iznosila 8,22% za eurske,
odnosno 9,11% za kunske nestambene kredite, a od 1.1.2023. iznosi
8,16% za eurske nestambene kredite.
“Prema zakonskim odredbama, kamatna stopa na nestambene kredite s
promjenjivom stopom ne smije biti viša od prosječne ponderirane
kamatne stope na stanja ostalih potrošačkih kredita u određenoj
valuti (zasebno za EUR i CHF) uvećane za jednu polovinu. Pritom
je također važno ukazati da je člankom 20.a istog zakona
propisano i ograničenje maksimalne efektivne kamatne stope (EKS)
i za stambene i za ostale potrošačke kredite, neovisno radi li se
o kreditima s promjenjivom ili fiksnom stopom. To znači da je
maksimalna EKS za stambene kredite u skladu s navedenim zakonom
jednaka stopi zakonskih zateznih kamata (2,5% godišnje plus tri
postotna boda), a u istom razdoblju ograničenje EKS-a za
ostale potrošačke kredite sukladno spomenutom zakonu jednaka je
stopi zakonskih zateznih kamata uvećanoj za dva postotna boda”,
pojašnjavaju nam nadalje iz HNB-a.
Ograničenje kod ugovaranja kamatne stope u ugovornim odnosima s
potrošačima dodatno je regulirano člankom 26. stavkom 1. Zakona o
obveznim odnosima dok je ograničenje kamatnih stopa u ugovornim
odnosima s ostalim subjektima regulirano stavkom 2. istog članka
Zakona.
S obzirom na činjenicu da su kamatne stope na većinu stambenih
kredita s promjenjivom stopom vezanom uz Euribor vrlo blizu,
odnosno na razini zakonskog ograničenja maksimalne kamatne stope
za takve kredite, kod postojećih stambenih kredita čija je
promjena kamatne stope vezana uz Euribor uglavnom se ne bilježi
rast troška otplate.
“Prema zadnje dostupnim granularnim podacima o uvjetima
kreditiranja potrošača za 31.12.2021. čak 68% kreditnih partija
stambenih kredita čija je promjena kamatne stope vezana uz
Euribor imalo je kamatnu stopu jednaku zakonskom ograničenju
kamatne stope, a izvjesno je da je u proteklih godinu dana taj
udio dodatno narastao. Ovaj podatak će se ažurirati kada podaci o
uvjetima kreditiranja potrošača za 31.12.2022. budu dostupni, u
drugoj polovini travnja”, kažu iz HNB-a.
Iako zakonsko ograničenje maksimalne kamatne stope u kratkom roku
štiti potrošače stambenih kredita od znatnijeg rasta troška
otplate, ono je također promjenjivo, jer se maksimalne dopuštene
kamatne stope računaju temeljem prosječnih kamatnih stopa na
stanja kredita.
“Rast prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita bi se mogao
ubrzati ako porastu kamatne stope na nove kredite ili na
depozite, što bi se odrazilo na kretanje NRS-a, uz koji je vezana
većina kredita potrošačima ugovorenih uz promjenjivu kamatnu
stopu. Kod nestambenih kredita potrošačima, trenutno zakonsko
ograničenje znatno je više u odnosu na stambene pa ne sprječava
rast kamatnih stopa te je tako kod ovih kredita došlo do
umjerenog rasta troška otplate”, dodali su.
Najranjivija visoko zadužena poduzeća
Međutim, ističu da kraća prosječna ročnost postojećih nestambenih
kredita potrošačima umanjuje osjetljivost troška otplate tih
kredita na rast kamatnih stopa, a na 31.12.2021. prosječna
preostala ročnost postojećih nestambenih kredita potrošačima
iznosila je 6 godina, u usporedbi s prosječnom preostalom
ročnosti postojećih stambenih kredita koja je iznosila 12,8
godina.
“Tako primjerice za rast kamatnih stopa od 1 postotnog boda na
kredite kojima je kamatna stopa trenutno promjenjiva, prosječni
rast troška otplate gotovinskih kredita iznosi oko 2,2%, dok je
kod stambenih kredita mogući prosječni porast snažniji, 5,6%.
Pritom, važno je imati na umu da prosječni porast kamatnih stopa
može podcijeniti rizike prisutne kod najranjivijih segmenata
potrošača, prvenstveno onih koji drže kredite dulje ročnosti”,
pojašnjavaju nam iz HNB-a.
Zahvaljujući visokom udjelu kredita s fiksnom kamatnom stopom u
dugu poduzeća prema domaćim kreditnim institucijama (>50%
ukupnih kredita nefinancijskim poduzećima), nefinancijska
poduzeća su umjereno ranjiva na porast kamatnih stopa, pri čemu
su kamate na kredite odobrene uz promjenjivu stopu uglavnom
vezane uz Euribor.
Najranjivija su visoko zadužena poduzeća s niskom profitabilnošću
jer nemaju dovoljnu maržu profitabilnosti da apsorbiraju dodatni
trošak kamata nastao zbog porasta referentnih kamatnih stopa.
Ipak, glavnina poduzeća sposobna je, bez znatnijeg utjecaja na
njihovu profitabilnost, podnijeti povećani teret kamatnog troška,
dodaju iz HNB-a.
Što se tiče očekivanja, odluke Upravnog vijeća ESB-a o kamatnim
stopama temeljit će se isključivo na pristiglim gospodarskim i
financijskim podacima, dinamici temeljne inflacije i
učinkovitosti transmisije monetarne politike.
“Ulazak Hrvatske u europodručje zasigurno je pridonio odgođenoj i
ublaženoj transmisiji povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a na
kamatne stope banaka u Hrvatskoj. Pritom treba istaknuti
smanjenje rizika države, što onda posredno utječe i na kamatne
stope koje banke zaračunavaju svojim klijentima”, rekli su iz
Hrvatske narodne banke. Naime, ulaskom u europodručje gotovo u
potpunosti je nestao valutni rizik za klijente domaćih banaka te
su rejting agencije već reagirale na službenu odluku Vijeća EU o
pristupanju Hrvatske europodručju.
“Usto, smanjen je regulatorni trošak bankarskog posredovanja
budući da se stopa obvezne pričuve smanjila na 1%, a u potpunosti
je ukinuta obveza održavanja minimalno potrebnih deviznih
potraživanja. To je sve znatno povećalo slobodna novčana sredstva
u hrvatskim bankama koja su početkom ove godine dosegnula gotovo
20% ukupne imovine bankovnog sustava, što je među najvišima u
europodručju. Usto, na izdašnu likvidnost upućuje i omjer kredita
i depozita koji se krajem prošle godine spustio na oko 65%”,
kazali su iz Hrvatske narodne banke za Net.hr.