U Hrvatskoj je oko 9000 zgrada u koje je moguće ograditi lift, od toga trećina u Zagrebu. Prosječna cijena ugradnje jednog lifta u peterokatnicu je oko 60 tisuća eura.
Na četvrti, peti kat uskoro više možda nećete morati pješice. Jer
Vlada će sufinancirati ugradnju dizala u čak 9 tisuća
višestambenih zgrada. I dok Silvano Hrelja najavljuje
natječaje već u drugom dijelu godine, ministarstvo se ne
oglašava, a predstavnici stanara se pitaju tko će te liftove
graditi?
Vlada oživljava stari projekt – kreće se u ugradnju dizala u
višestambene zgrade.
“Dogovoreno je da izradimo jedan poseban zakon s obzirom da
pokriva više područja. Ja bih bio sretan kad bi već u drugoj
polovici godine moglo provoditi natječaj po tom pitanju”, rekao
je Silvano Hrelja, saborski zastupnik.
No, u Ministarstvu graditeljstva o novom zakonu, kao ni dogovoru
Hrelje i Plenkovića, ni riječi. Pozivaju se tek na Odluku o
izradi Nacionalnog plana stambene politike.
Tim će se strateškim dokumentom pobliže definirati posebni
ciljevi u području stanovanja, a svrha mu je definirati
pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti utvrđene
standarde kvalitete.
“Ovo je bio preliminarni razgovor s premijerom Plenkovićem, dakle
nema jače osobe s kojom bi trebalo dogovarati”, istaknuo je
Hrelja.
A ako je najjača osoba pristala, valjda će za to nekad doznati i
ministarstvo. Trenutno postoji opcija da se ugradnja dizala
sufinancira sredstvima iz EU fondova u sklopu energetske obnove.
“Međutim, ima puno zgrada koje ne mogu nit će ikad moći izvršiti
energetsku obnovu”, rekao je Zdravko Vladanović, predsjednik
Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Zagreba.
Nova ideja bi bila sveobuhvatna. Trećinu novca bi podmirili
suvlasnici, trećinu gradovi, a trećinu država iz proračuna,
dakle, svi mi.
U Hrvatskoj je oko 9000 zgrada u koje je moguće ograditi lift, od
toga trećina u Zagrebu. Prosječna cijena ugradnje jednog lifta u
peterokatnicu je oko 60 tisuća eura. Hrelja procjenjuje da bi
država osigurala oko 5 milijuna eura godišnje. A toliko bi onda
trebali osigurati i gradovi.
Ugradnju dizala europskim fondovima svojevremeno je predlagala
SDP-ova Biljana Borzan. Kaže da je ova nova ideja nesigurna.
“Dio gradova je već tada rekao da bi u svom proračunu obuhvatio
takvu stavku koja bi omogućila građanima da uopće ne
participiraju financijski, međutim to je dobrovoljno. Ja u ovom
trenutku ne vidim način kako se gradove može natjerati”, rekla je
Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
“Ako bi gradovi izostali, onda bi dvije trećine palo na stanare”,
rekao je Hrelja.
No, financiranje, čak ni imovinsko-pravni odnosi nisu najveći
problem ove ideje. Vladanović tvrdi da tvrtke koje se bave
izgradnjom dizala u Hrvatskoj mogu ugraditi maksimalno 50 liftova
godišnje.
“Ako imamo ih 50 godišnje, koliko će trebati za ugraditi kad se
osiguraju sredstva kako je najavljeno? Oko 250 godina. Pa dobro,
ima radne snage, ima firmi na europskom tržištu. Nema! U EU
trenutno fali preko 3000 radnika koji su kvalificirani za obavit
ovaj posao”, rekao je Vladanović.
Tako bi novi zakon mogao biti dobra ideja plasirana godinu dana
pred izbore. A realizacija, o tom po tom.