Tržište rada trenutačno čine četiri generacije - baby boomeri, generacija X, generacija Y te generacija Z. Ravnatelj instituta za društvena istraživanja kaže da je ta generacija povezanija, umreženija, često individualno usmjerena
Kakva je generacija Z? Kažu, dosta drukčija od prethodnih.
Razgovarali smo s mladim programerima koji pripadaju generaciji
Z. Izabrali su tvrtku koja nudi i benefite. Primjerice, slobodan
dan u godini za brigu o mentalnom zdravlju.
Marijo Kiš je programer u tvrtki Q Agency i kaže: “Budimo
realni, uz visoku inflaciju, privlače me izrazito atraktivne
plaće koje rastu sukladno kako mi napredujemo u poslu i znanju,
potom fleksibilno radno vrijeme.” Otkiva i da oni na poslu imaju
osobnu fizioterapeutkinju koja ih masira kad se naruče.
Iva Zlopaša programerka je u istoj tvrtki i progovora o
mitovima koji kolaju o njihovoj generaciji: “Definitivno smo
dosta razmaženi, definitivno nije mit, stalno tražimo nešto novo.
Hoćemo i više, pogotovo kad ostvarimo jako puno stvari. ”
Njegova generacija Z, za razliku od prijašnjih, ima izbor, kaže
nam domaći TikToker koji je ima svoj tim od 12-ero mladih kolega
s kojima dijeli virtualni ured.
Dario Mačac je crew osnivač i kreator digitalnog sadržaja i
govori nam: “Jako je bitan i odnos – dolaze li fizički na posao,
postoji li ured ili mogu li raditi isključivo od kuće ili to mogu
kombinirati. Zadovoljstvo na poslu, zadovoljstvo van posla,
koliko posla nose u privatan život koliko ne… ”
Prati ih glas da su sve zahtjevniji, traže veće plaće, a žele
raditi manje. Je li to mit ili stvarnost? Otkad je svijeta, bilo
je generacijskog jaza koji je bio veći od 60-ih do 90-godina
prošlog stoljeća nego sada, smatra Boris Jokić, ravnatelj
Instituta za društvena istraživanja. Kaže nam: “Generacija Z ima
sva obilježja vremena u kojem živimo, pripadnici su generacije
povezaniji, umreženiji, često individualno usmjereni.”
Istraživanja pokazuju da u prosjeku mijenjaju poslove svake dvije
do tri godine.
Gabrijela Cvetnić, voditeljica ljudskih resursa na portalu Moj
posao, kaže nam: “Definitivno su spremni brže nego bilo koje
druge generacije promijeniti posao ako nisu zadovoljni s
uvjetima.”
A neki od njih tek ulaze na tržište rada i imaju očekivanja od
budućeg poslodavca. Bruno Karačić, student Fakultet
strojarstva i brodogradnje u Zagrebu otkriva nam: “Da ne zahtjeva
radni staž 5 godina, a to nam je prvi posao.”
Lorena Tropša studentica je psihologije na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu i kaže nam: “Prvo da je dobra plaća, da je
dobra radna okolina, da nije sad sad mrtvo.”
Svi oni su prva digitalna generacija.
Marčac otkriva što vole raditi: “S jedne strane se mladi žele
baviti društvenim mrežama, digitalnim marketingom to im je
interesantno pogotovo s razvojem umjetne inteligencije, shvaćaju
da će to kroz skorije vrijeme zamijeniti različita radna mjesta.”
Koja god generacija bila, da bi zaradili mirovinu, raditi se
mora. Kako se kaže u narodu – na mladima svijet ostaje, u ovom
trenutku to je generacija Z