imamo velike demografske izazove, snažan nedostatak radnika u segmentima gospodarstva, djelomično se nadoknađuje uvozom strane radne snage, ali to nije dugoročno rješenje.
Prognoze Hrvatske udruge poslodavaca za iduću godinu su dobre.
Iznijeli su četiri moguća scenarija za iduću godinu, ali evo dva
s najvećom vjerojatnosti da se ostvare. Osnovni scenarij ima 40%
šanse da se i dogodi. BDP će ove godine rasti 1 %, a inflacija će
biti 6,5%.
Za pesimistični scenarij šanse su 30 posto, a on kaže da će BDP
pasti za 0,3 %, dok će inflacija biti 5,5%.
Sve je u RTL Direktu komentirala predsjednica udruge
poslodavaca Irena Weber.
Prognoze koje ste jučer iznijeli su optimističnije nego
što se očekivalo krajem prošle godine.
“Tako je, kako ste i rekli revidirali smo prognoze na više. BDP
bi trebao rasti za 1 posto, zaposlenost za 2 posto, a inflacija
na prosječno 6.5 posto. Sve je to rezultat pozitivnih kretanja,
čini se da je rezultat recesije izbjegnut kako sada stvari
stoje”, rekla je.
Vi mislite da je izbjegnuta? Zašto?
“Imali smo blagu zimu, manja je potrošnja energenata, skladišta
plina su puna, najvažniji partneri RH su izbjegli najcrnje
scenarije recesije, isto tako Kina je lagano oporavlja se,
slabija potražnja za plinom od Kine, cijene energenata se
stabiliziraju što sve djeluje za gospodarski rast”, pojašnjava.
Prognozirali ste usporavanje inflacije, no to nikako ne
znači da će se cijene vratiti na staro?
“Cijene bi se trebale stabilizirati, inflacija vec usporava, do
kraja godine išla bi do tri posto, godišnje na 6,5 posto. Uvijek
naglašavamo, ne treba zaboraviti da su cijene danas rezultat
inputa i troškova koji su bili na visokim razinama. Cijene
energenata i sirovina iznimno su visoki za te proizvode koje
imamo danas. Tek su danas u nekoj silaznoj putanji. Trebale bi se
stabilizirati i usporiti rast”, rekla je.
Rekli ste jučer da nikada nismo imali ovakvu situaciju s
nedostatkom radnika. To je dobra vijest jer znači rast
plaća?
“Sigurno. Ovdje se baš pokazuje tržište u svom punom pozitivnom
utjecaju. Nažalost imamo velike demografske izazove, snažan
nedostatak radnika u segmentima gospodarstva, djelomično se
nadoknađuje uvozom strane radne snage, ali to nije dugoročno
rješenje. Moramo zaustaviti iseljavanje i zadržati talente u
našem gospodarstvu”, navodi.
Već imate neke pokazatelje o rastu plaća, prema anketama
među vašim članicama.
“Kontinuirano pratimo anketu među članovima HUP-a, a ona pokazuje
da je rast plaća lani oko 15 posto. Neke industrije kao
maloprodaja, ugostiteljstvo, turizam dizali plaće i preko 20
posto. Vodi se nesmiljena borba na tržištu rada jer nema
djelatnika”, govori.
Imali smo nekidan priču u Direktu o tome kako je sat u
Hrvatskoj jako slabo plaćen. Među najslabijima smo u Europi.
Zašto je tako?
“Nekoliko je razloga. Sigurno je jedan struktura hrvatskog
gospodartva u kojem prevladavaju industrije s manjom dodanom
vrijednosti. Cjelokupno hrvatsko gospodarstvo manje je
profitabilno od usporedivih gospodarstava EU ako gledate neke
inustrije s većom dodatnom vrijednosti, ICT recimo, tu su plaće
iznimno visoke. Bilo bi dobro kada bi implementirali strategiju
gospodarstva gdje bi se fokusirali na industrije koje su
proizvodne i koje proizvode output veće dodane vrijednosti.
Potrebne su i reforme obrazovnog sustava koje treba uskladiti s
potrebama tržišta rada. Činjenica je da je i ove godine preko
četvrtine upisnih mjesta ostalo neupisano. Nema studenata, ali i
neusklađenost tržišta i obrazovanja. Mi smo jučer imali
direktoricu OECD-a koja je naglasila da je ulaganje u obrazovanje
jedan od ključnih elemenata povećanja bogatstva naroda, odnosno
rasta BDP-a po stanovniku”, zaključuje.