Radi se o jednoj politici lijekova koja nije višegodišnja nego višedesetljetna i koja se provodila ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi, kaže Milka Kosanović iz HUP-a
Snižavanje cijena generičkih lijekova
utječe na sigurnost opskrbe,
pa Hrvatskoj i cijeloj Europi prijete
nestašice, upozorile su početkom mjeseca članice
HUP-Udruge proizvođača lijekova (HUP–UPL) koje su kao rješenje
predložile indeksaciju cijene generičkih lijekova s
inflacijom.
A nestašica lijekova bila je jedna od tema i u HRT-ovoj
emisiji ‘U mreži Prvog’. Tonči
Buble (Ministarstvo zdravstva) rekao je da je dulje vrijeme
problem s određenom skupinom lijekova – to nije nestašica u
velikom obujmu i nije vezana samo za Hrvatsku.
Teškoće s nabavom sirovina
“Postoji globalni problem u nabavi određenih sirovina od kojih se
proizvode lijekovi. Za neke akutne bolesti nedostaje antibiotika.
U ovom trenutku to je najveći problem”, rekao je. Kod kroničnih
bolesti, dodao je, nema velikih nestašica.
“Hrvatski sustav lijekova je postavljen na način da postoji u
određenoj terapijskoj skupini niz mogućnosti, bilo generičkih,
bilo kliničkih”, rekao je Buble.
Nestašica antibiotika, objašnjava, posljedica je povećane
potrošnje tijekom pandemije covida.
Stanje u ljekarnama mijenja se iz dana u dan, objasnila
je Jasmina Vuglec Mihok (Hrvatska liječnička komora), a
HZZO redovito izvještava o prijavljenim nestašicama lijekova.
Potrebne određene prilagodbe
“Stanje od prije dva dana je nedostatak, odnosno poremećaj
opskrbe za 160 receptnih lijekova i 200-injak lijekova koji se
primjenjuju u bolnicama”, rekla je.
To iziskuje, objasnila je, i kod liječnika i kod pacijenata
određene prilagodbe.
Ana Kontek (HALMED) je rekla da se svakodnevno prati
situacija dostupnosti lijekova. Do sada su, ističe, uvijek
uspješno rješavali probleme opskrbe.
“HALMED je napravio listu međusobno zamjenjivih lijekova, ona se
stalno dopunjava i pomoć je u ljekarništvu da se lakše donose
odluke o zamjenjivim lijekovima. Nestašice se bilježe, one su
javno dostupne na webu”, dodala je.
Objasnila je da HALMED drukčije bilježi nestašicu od HZZO-a. Broj
pribavljenih nestašica, rekla je, nije mjerilo opskrbljenosti
tržišta.
Bilo je i interventnog uvoza
“Većina nestašica ima svoju generičku zamjenu ili terapijsku. U
malom dijelu smo opskrbili tržište putem interventnog uvoza”,
rekla je.
Milka Kosanović (HUP) je rekla da već dugi niz godina
upozoravaju da bi mogla nastati nestašica lijekova.
“Korona je bila jedan okidač koji je rasvijetlio sve slabosti na
koje smo upozoravali. Radi se o jednoj politici lijekova koja
nije višegodišnja nego višedesetljetna i koja se provodila ne
samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Ona se svodila na
cijene generičkih lijekova koje su silno padale”, rekla je.
Cijene svih generičkih lijekova na razini Europe, objasnila je,
smanjene su za 41%, u Hrvatskoj 40%.
“S jedne strane se farmaceutsko tržište konsolidiralo”, rekla je.
“Sada imate situaciju, dodala je, da je s jedne strane tržište
konsolidirano – to znači da je na tržištu ostalo na preko 69%
terapija oko dva dobavljača. S druge stane to znači da je tržište
u riziku opskrbe. Na razini Europe potpuno se okreće smjer –
Njemačka, primjerice, razmatra politike kojima bi subvencionirala
proizvodnju određenih skupina lijekova”.
Problem je, dodala je, što se velik dio supstancija proizvodi u
Kini.