Dok je potražnja za mesom velika, ponuda i broj proizvođača sve su manji. Na godinu se u Hrvatskoj proizvede maksimalno 1 300 000 svinja, od kojih 200 000 tisuća ide u izvoz. Domaće potrebe su gotovo dvostruko veće od cijele godišnje proizvodnje
U posljednjih godinu dana u Europi je proizvodnja svinjetine
manja 6 posto, u Hrvatskoj je dva do tri posto manja. Domaći
proizvođači objašnjavaju zašto je tako.
“Problem je stočna hrana, visoka cijena, a drugo, bila je otkupna
cijena i odojaka i svinja niska i ljudi su jednostavno odustali,
nije im se isplatilo hraniti”, objasnio je Slobodan Čanaki,
vlasnik OPG-a.
Na godinu se u Hrvatskoj proizvede maksimalno 1 300 000 svinja,
od kojih 200 000 tisuća ide u izvoz. Domaće potrebe su gotovo
dvostruko veće od cijele godišnje proizvodnje.
Znači li to da će se meso jesti rjeđe, da će se naći na stolu
možda jednom na tjedan?
“Najvjerojatnije će se to dogoditi jer smo mi svoju proizvodnju
sveli na 50 posto samodostatnosti i ovisimo naravno o uvoznoj
svinjetini koje vani nema i poskupljuje. Drastično poskupljuje.
Uništio se taj stočni fond, a sve počinje od krmače. Europa je u
zadnje dvije godine maknula milijun krmača iz proizvodnje”, rekao
je Damir Jagić, predsjednik svinjogojaca Varaždinske
županije.
I zato odojak danas ima rekordnu cijenu – 5 eura po kilogramu.
Potražnja je velika, a ponuda, pa i broj proizvođača – sve
manjih.
Dok je potražnja za mesom velika, ponuda i broj proizvođača sve
su manji.
“Jedanput kad štale ili koce, kak se veli po domaći isprazniš,
više ih nikad nećeš napuniti. To nije pilić da ga staviš unutra i
eto za tri mjeseca ga budemo klali. Do krmače ti treba godinu
dana kak i do krave, treba 3 godine ko se hoće baviti s tim”,
govori Slobodan Čanaki, vlasnik OPG-a.
Ni situacija sa govedinom nije dobra. Iz godine u godinu je po
10.000 krava, bikova i junadi manje. Lani se proizvelo 160 000
goveda, među kojima je bilo 114 000 junadi za tov. No, ni toga
mesa baš i nema u Hrvatskoj jer polovina, 80 000 ide u izvoz. Ne
ide ni onima koji tove, ni onima koji se bave mlijekom.
“U proizvodnji mlijeka, trendovi baš nisu pozitivni, međutim,
očekujemo da se to ove godine stabilizira.
Proizvodnja junadi je isto u problemu jer cijena stočne hrane
koju smo mi stavljali na lagere je bila znatno, znatno veća nego
je sada, a evo svjedoci smo sada da cijena žitarica na svjetskim
tržištima pada”, rekao je Igor Rešetar, predsjednika Odbora
za mljekarstvo HPK.
Jedno je sigurno, ako ubrzo ne dođu bolji dani, građani će sve
teže i teže dolaziti do mesa.