Državni inspektorat izašao je na teren po dojavi kupca i naša skušu iz Španjolske s crvima koji izazivaju akutno povraćanje ili dugoročnu alergijsku reakciju. Analize hrane u Hrvatskoj otkrivaju i da tri posto analizirane hrane ima višak pesticida...
Skuša je poznata kao jedna od najzdravijih riba iz mora koju
možete pojesti. Sve dok ta skuša nema parazite kao ona koja je u
Hrvatsku došla iz Španjolske.
Čak 263 ličinki crva pronađene su u tim skušama. I da, mogu biti
opasne za zdravlje.
Relja Beck, voditelj Laboratorija za parazitologiju Hrvatskog
veterinarskog instituta, kaže: “Dvije su osnovne reakcije koje se
mogu dogoditi.
Jedna je akutni oblik bolesti gdje se ličinka zabija u sluznicu
želuca i izaziva akutno povraćanje, a drugi oblik može biti
senzibilizacija organizma i dugoročna alergijska reakcija
organizma na anisakise.”
Prolazi rigorozne mjere prilikom uvoza, ali mi i dalje čitamo
naslove da se opasna hrana povlači s polica. Ulje s kancerogenim
spojevima, sjemenke s alergenima, bademi s cijanidom, grejpfrut s
pesticidima. Pa nije čudo da se tu i tamo zapitamo što to jedemo?
Ksenija iz Zagreba ima mišljenje o hrani: “Da, jedemo
pesticide, sve je špricano. Nije mi to OK, ali kaj da radim?”
Vjerojatno ima dosta pesticida, mislim da ne jedemo baš zdravo.
Marko, također iz Zagreba kaže da kupuje na placu: “Tamo
provjerim i voće i onoga tko prodaje.”
Organizacija PAN Europe provela je istragu i složila listu
najkontaminiranijih.
Broj jedan je bila borovnica koja za 50 posto prelazi dozvoljenu
količinu pesticida, onda slijedi breskva, jagoda, trešnja, pa
marelica. Od povrća, najkontaminiraniji su bili celer i kelj. Iz
te organizacije upozoravaju da još uvijek mnoge zemlje koriste ne
zabranjene pesticide. Među njima, prvak je Austrija.
Aleksandar Mešić s Agronomskog fakultete u Zagrebu otkriva
kako stvari stoje kod nas: “Analize ukazuju da je približno tri
posto analizirane hrane na prisutnost pesticida zdravstveno
neispravno. Što znači da sadrži veću količinu pesticida nego je
to dopušteno. Što ne znači da će se netko automatski otrovati,
ali bi uslijed dugotrajne izloženosti povećani rizik da bi moglo
doći do nekih zdravstvenih poteškoća.”
Kada gledamo globalnu kartu upotrebe pesticida u 2020. najviše
pesticida koristili su u Južnoj Americi – 770 tisuća tona,
slijedi Azija, Sjeverna Amerika, Europa s 460 tisuća tona
pesticida, Afrika i ostali. Profesor s agronomskom fakulteta kaže
nam – mi u Europi još uvijek jedemo puno bolje od nekih drugih.
“Sada je sezona jagoda koja su kultura, kada dođe do njihove
berbe, one se beru svakih nekoliko dana. Problem nastaje kada
nedovoljno educirani proizvođači ne dozvole da se razgradi
dovoljno pesticidi nakon tretiranja, prerano ih uberu i tu
postoji mogućnost da bude više količine pesticida na njima, dakle
razina koja je veća nego što je zakonom dopušteno”, otkriva
Mešić.
No, ni zakoni očito ne mogu sve iskontrolirati niti spriječiti da
loša hrana dođe do polica.