Jeftine ukrajinske žitarice preplavile su i hrvatsko tržište te srušile cijene domaće pšenice. Jeftiniji su i energenti, ali cijena kruha nikako da padne. Jedna je to od brojnih nelogičnosti pa je dio zemalja Europske unije krenuo u rat s trgovcima, tako i Austrija
Žuta hrđa napala je usjeve pšenice. Mato Brlošić, član
upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je da će se
zbog žute hrđe smanjiti prinosi.
“Ondje gdje nije vršena zaštita može biti i 50 i blizu sto
posto”, dodao je Brlošić.
I to je samo posljednji u nizu problema ratara ove godine. Već od
prije žale se na nisku otkupnu cijenu.
“Imamo više od sto eura po toni gubitak u prozvodnji pšenice”,
kazao je Brlošić.
Prema Vladinoj aplikaciji, u onim lancima koji pristaju dijeliti
cijene proizvoda, pola kilograma kruha košta od 86 centi do 1,33
eura. Ni centa manje nego 31. prosinca prošle godine.
Ako je pšenica toliko jeftina da su proizvođači u gubitku te ako
su cijene energenata ograničene, kako cijene konačnog proizvoda
ne padaju?
“Smatram da je u vremenu odgovornosti svih aktera na tržištu od
proizvođača, do trgovaca, do pružatelja usluga da neopravdano ne
dižu cijene”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Inflacija usporava s 13,5 posto u studenom na 10,7 posto u
travnju. No, to samo znači da proizvodi sporije poskupljuju. Na
godišnjoj razini, ovog travnja smo hranu i piće plaćali 17,4
posto više nego lani. Ipak, to nije samo hrvatski problem.
Austrija također kreće u rat s trgovcima.
Kancelar Republike Austrije Karl Nehammer pojasnio je:
“Posljednjih tjedana i mjeseci javlja se fenomen da su
korporacije zaradile milijarde dolara preko leđa građana”.
Zato, po uzoru na Nijemce, ali i Hrvate, Austrijanci udaraju po
džepu ekstra profitere, a prodajni lanci će morati objavljivati
cijene. To isto je od njih, bezuspješno tražila i Vlada Hrvatske.
Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, u
siječnju ove godine rekao je da je metodologija izgovor za
nedostavljanje cijena.
“Mi ovdje ne govorimo o gradnji nuklearne elektrane”, dodao je
tada ministar Filipović.
Bit će zanimljivo vidjeti hoće li metodologiju kao izliku strani
trgovci koristiti i u Austriji i Njemačkoj. Tamo je vlada
objavila rat kartelima. Trgovci u Hrvatskoj tvrde da su marže
minimalne, a iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kažu
drugačije.
“Rezultati istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za
prehrambene proizvode u 2021. i u razdoblju svibanj/lipanj 2022.
najviše u kategoriji pekarski proizvodi i konditorski proizvodi,
a relativno su visoke i u kategoriji svježeg voća i povrća te
osnovnih prehrambenih proizvoda”, rekli su iz Agencije za zaštitu
tržišnog natjecanja.
Ipak, u tim istraživanjima nisu pronašli dokaze o dogovornom
podizanju cijena zbog kojih bi izricali kazne.