Strah je kod njih izazvala odredba Zakona o socijalnoj skrbi po kojoj se država bilježi na nekretninu primatelja socijalne skrbi te nakon njegove smrti na taj način naplaćuje dug, odnosno sve ono što je primatelju ranije isplatila
U javno savjetovanje upućen je konačni prijedlog izmjena i dopuna
Zakona o socijalnoj skrbi. Njime se ukida odredba o zabilježbi
države na nekretninu primatelja socijalne pomoći te povrata
isplaćenih iznosa po toj osnovi.
No, država će i dalje potraživati naknade za život u
organiziranom stanovanju ili smještaju te od uzdržavatelja
korisnika mjera socijalne skrbi, piše Mirovina.hr.
Pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter početkom ožujka
upozorila je javnost kako je više od 530 osoba odustalo od
primanja zajamčene minimalne naknade, odnosno socijalne pomoći,
zbog toga jer su strahovali da će izgubiti jedinu nekretninu u
kojoj žive.
Iz karlovačkog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji
obuhvaća i podružnice u Vojniću i Ozlju, odgovorili su tada za
KAportal da je takvih korisnika i na ovom području, ukupno
njih 71.
Strah je kod njih izazvala odredba Zakona o socijalnoj skrbi po
kojoj se država bilježi na nekretninu primatelja socijalne skrbi
te nakon njegove smrti na taj način naplaćuje dug, odnosno sve
ono što je primatelju ranije isplatila.
Kasnije se doznalo da bez zabilježbe na
nekretninu ljudi ne mogu dobiti ni naknadu za ugroženog
kupca energenata, no ministar rada, mirovinskog sustava i
socijalne politike Marin Piletić vrlo je brzo obećao kako će ovaj
problem biti riješen. Na to se čekalo nešto više od dva mjeseca.
Po hitnoj proceduri
Naime, u javno savjetovanje je pušten konačni prijedlog izmjena i
dopuna Zakona o socijalnoj skrbi kojim se brišu odredbe o
zabilježbi države na nekretnine primatelja zajamčene minimalne
naknade. Izmjene zakona će biti donesene u hitnoj proceduri,
odnosno u jednom saborskom čitanju, kako bi mogle stupiti na
snagu već 1. srpnja ove godine.