Obuhvatili su nekoliko analiza: sinoptičku, klimatološku te hidrogeološke i hidrološke slike sliva Zrmanje
I dok se voda polako povlači iz Gračaca gdje na snagu stupaju
isušivači i dezinfekcija, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ)
objavio je analizu koja pojašnjava zašto je baš poplavom pogođen
Gračac.
Kažu da je prvih 17 dana svibnja 2023. u Gračacu zabilježeno
ukupno 500,3 mm oborine što je gotovo četiri puta veća (3,9)
količina od prosječne mjesečne količine oborine za svibanj (128,5
mm; razdoblje 1981. – 2010.), a 1,5 puta veća od dosadašnjeg
mjesečnog maksimuma za svibanj iz 2016. (329,5 mm).
Prosječno godišnje na području Gračaca najviše oborine padne u
jesen i zimu, osobito u studenom i prosincu, što je
karakteristika maritimnog oborinskog režima.
Podsjetimo, u ponedjeljak 15. svibnja 2023. u 8 sati izmjereno je
256,4 mm što je najveća dnevna količina oborine izmjerena ikad u
Gračacu.
Što se tiče razloga poplave ovog područja, osvrću se na
hidrogeološku i hidrološku sliku sliva Zrmanje.
“Sliv rijeke Zrmanje najvećim dijelom drenira područje južne
Like, planinu Poštak i dio Ravnih kotara. U gornjem ličkom dijelu
taj prostor obuhvaća okolinu naselja Sv. Rok, Lovinac, Udbina,
Bruvno i Gračac sa slivovima bujičnih rijeka Otuče, Opsenice i
Ričice. Te rijeke teku od svojih izvora prema Gračacu gdje se
njihova voda zadržava u akumulacijama Štikada i Opsenica. U
slučajevima obilnih oborina dio riječnih voda koji ne stane u
umjetne akumulacije slijedi stare prirodne puteve do ponornih
zona gdje ulazi u velebitsko krško podzemlje i izvire na nižoj
razini sliva – desnoj obali Zrmanje i priobalnim izvorima kod
Rovanjske. Uz gornji dio vodotoka Zrmanje postoji dokazana
hidrogeološka veza s izvorištem Miljacka u susjednom slivu Krke,
s kojim je povezan do izlaska Zrmanje iz kanjona kod Ervenika.
Susjedni slivovi su sliv priobalnih izvora (uz jadransko more
ispod Velebita), Like, Une, Krke i sliv Bokanjačkog blata.
Ove karakteristike podzemnog i površinskog tečenja vode u samom
slivu Zrmanje i susjednih slivova dovele su do poplavljivanja
Gračaca s okolicom i Obrovca”, istaknuli su.
Direktna oborina na nižem horizontu sliva je bila pojačana
podzemnim dotjecanjem s gornjeg horizonta što je pak naglo
podiglo razinu same Zrmanje na donjem horizontu i uzrokovalo
poplave uz vodotok. Dio vode se podzemno prelio u sliv rijeke
Krke koja je također 15. svibnja 2023. narasla do novih najvećih
zabilježenih relativnih vodostaja na hidrološkim postajama Roški
slap (+201 cm, Sl. 5) i Nacionalni Park (+254 cm), navode potom
pa zaključuju i da je na susjednom izvoru Une na hidrološkoj
postaji Donja Suvaja je 15. svibnja 2023. zabilježen novi
maksimalni relativni vodostaj od +204 cm.
Rijeka Una je cijelim svojim tokom sljedećih dana poplavljivala i
uzrokovala brojne probleme. Kulminacijom velikih voda u donjem
dijelu sliva tj. na hidrološkoj postaji Hrvatska Kostajnica
rijeka Una je dosegla izvanredno stanje obrane od poplava s
maksimalnim dosegnutim vodostajem od +497 cm 17. svibnja 2023.
što je tek za desetak centimetara niže od apsolutnog maksimalnog
vodostaja iz katastrofalne poplave iz svibnja 2014.