Prema podacima Vlade koje je prezentirao premijer Plenković, najveći porast prihoda od poreza na dohodak od 2017. do 2022. godine bio je, kako je sam kazao, u najsiromašnijim županijama.
Predstavljajući najavljene porezne izmjene u sklopu kojih će se mijenjati devet zakona, premijer Andrej Plenković naglasio je da je osnovni cilj ove reforme povećanje plaća svim građanima.
– Vlada želi podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast, a s obzirom na makroekonomske pokazatelje 2023. je pravi trenutak za porezno rasterećenje, istaknuo je.
Ova će reforma, dodao je, povećati fiskalnu autonomiju općina i
gradova, kao i fiskalnu decentralizaciju.
U tom je kontekstu podsjetio da Vlada već sedmu godinu vodi
intenzivan, otvoren, partnerski dijalog sa županijama, gradovima
i općinama na sustavnim sastancima dvaput godišnje.
Otklonio je teze kojima oporba nastoji dezinformirati hrvatsku
javnost o tome da središnja vlada ima nešto protiv gradova,
općina i država i da im nešto uzima ili otima.
– Nijedna Vlada nije napravila zakonske izmjene i iskorake i
preuzimala na sebe određene troškove kako bi povećala prihode
županijama, gradovima i općinama, kao što je to učinila naša,
naglasio je predsjednik Vlade.
Za ilustraciju je dao primjer porasta prihoda u četiri najveća
hrvatska grada – Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, u proteklih
pet godina, odnosno nakon velike reforme financiranja jedinica
lokalne samouprave.
Tako je Grad Zagreb 2017. imao prihod 4 milijarde i 510 milijuna
kuna, a u 2022. 6 milijardi i 261 milijun kuna, što je rast od 39
posto.
– Ovaj podatak vam pokazuje da je teza o tome da država nešto
uzima lokalnim jedinicama lažna, poručio je i dodao da je, upravo
suprotno, Vlada stvorila preduvjete za povećanje prihoda od
poreza na dohodak i prireza.
Grad Split je u 2017. imao prihod od 355 milijuna kuna, a 2022.
od 561 milijun kuna, što je rast od 58 posto.
Rijeka je 2017. imala prihod od 322 milijuna kuna, a 2022. od 426
milijuna, odnosno rast od 32 posto, a Osijek je u odnosu na 2017.
kada je imao prihod od 210 milijuna kuna zabilježio u 2022. rast
od 57 posto uprihodivši 329 milijuna kuna.
Ukupni rast prihoda općina, gradova i
županija
Govoreći o ukupnim podacima za sve općine, u 2022. u odnosu na
2017. godinu, premijer Plenković naveo je da je za sve općine
porast prihoda iznosio čak 143 posto, odnosno s milijarde i 137
milijuna kuna, na 2 milijarde i 763 milijuna.
Gradovima su ukupno prihodi rasli za 72 posto, odnosno s 3
milijarde i 708 milijuna kuna, na 6 milijardi i 389 milijuna
kuna. Gradovi i općine ukupno su zabilježili rast od 89 posto,
s 4 milijarde 845 milijuna kuna, na 9 milijardi i 152
milijuna kuna. Ukupni prihodi županija rasli su s milijardu
i 262 milijuna kuna, na 2 milijarde i 283 milijuna kuna, odnosno
za 81 posto.
– Sveukupno 10 milijardi i 617 milijuna kuna na početku našega
mandata postalo je prošle godine 17 milijardi i 696 milijuna
kuna. To je jasan argument da Vlada godinama vodi konzistentnu
politiku fiskalne decentralizacije, što znači više prihoda
županijama, gradovima i općinama kako bi ljudi koji su izabrani
na lokalnim izborima imali više manevarskog prostora za
realizaciju svojih projekata i svojih političkih prioriteta,
poručio je premijer Plenković.
Rast prihoda od poreza u Karlovačkoj županiji i gradu Karlovcu
Prema podacima Vlade koje je prezentirao premijer Plenković, najveći porast prihoda od poreza na dohodak od 2017. do 2022. godine bio je, kako je sam kazao, u najsiromašnijim županijama, Virovitičko-podravskoj županiji 264 posto, Vukovarsko-srijemskoj 247 posto, Požeško-slavonskoj 204 posto, Brodsko-posavskoj 198 posto.
Karlovačka županija nalazi se gotovo na samom dnu, u petogodišnjem razdoblju zabilježen je rast prihod od poreza na dohodak i fiskalnog izravnanja za 61 posto. Iza nje su samo još Primorsko-goranska s rastom prihoda od 50 posto, Istarska 49 posto, grad Zagreb 39 posto te Dubrovačko-neretvanska 37 posto.
Na dnu tablice nalazi se i grad Karlovac. Naime, prema Vladinim podacima, u petogodišnjem razdoblju najveće povećanje prihoda od poreza na dohodak, prireza i fiskalnog izravnanja među gradovima zabilježeno je u Metkoviću, za čak 273 posto, zatim Kninu 234 posto, Vukovaru 212 posto, Novskoj 199 posto. U gradu Karlovcu u istom tom periodu zabilježen je rast prihoda od tek 29 posto, isto kao primjerice, u gradu Dubrovniku.
Važno je tu istaknuti kako je Grad Karlovac 2018. godine stopu prireza s 14 posto smanjio na 12 posto, a 2022. godine na 9 posto. U razdoblju od četiri godine izostanak tog prihoda bio je na visini od 15 milijuna kuna.
Inače, od lokalnih poreza, sve jedinice lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji imaju porez na potrošnju i porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina ima 17 općina i gradova, prirez koji se ukida s 1.1. 2024. godine njih 11. Najveći prirez imaju općine Kamanje i Lasinja od deset posto koliko i gradovi Duga Resa i Ozalj.