Na tržište nekretnina trebalo bi se odraziti podizanje kamatnih stopa s kojim Europska središnja banka nastoji zauzdati inflaciju. Ipak, pad cijena u Hrvatskoj i nije toliko realan. Snižavanje cijena prvenstveno se odnosi na nerealno napuhane cijene starogradnje
250, 300, 400 tisuća eura, pa i više. Rješavanje stambenog
pitanja za mnoge je prava noćna mora.
“Ja sam nedavno gledala nešto u centru – 6000 eura kvadrat, nije
baš pristupačno”, kaže Ivana Čađenović iz Zagreba.
“Jako teško si to može čovjek danas priuštiti, s današnjim
plaćama – pogotovo kad smo prešli na euro”, govori Vedran
Keser iz Zagreba.
Stari stan od 50-ak kvadrata na zagrebačkoj Trešnjevci prije pet
godina mogao se kupiti za 90 tisuća eura, lani za 135, a danas za
145 tisuća eura. Uz kredit na 30 godina – mjesečna rata iznosila
bi 100 eura više nego prije nekoliko godina.
“Kamate su jako velike i gotovo je nemoguće dignuti kredit i
gotovo ga je nemoguće otplaćivat”, kaže Biserka
Despot iz Zagreba.
U isto vrijeme 50 posto kupnji realizira se gotovinom, a vlasnik
svake treće kupljene je stranac.
“Ljudi s nekom prosječnom hrvatskom plaćom mogu dignuti određeni
iznos kredita koji u principu nije dovoljan da se kupi
nekretnina. Mogu dignuti kredit do 115 tisuća eura i to obično ne
zadovoljava cijenu na tržištu koja je postavljena za neki
dvosoban stan na području Zagreba”, govori Klara Kregar,
agentica za nekretnine.
Na tržište nekretnina trebalo bi se odraziti podizanje kamatnih
stopa s kojim Europska središnja banka nastoji zauzdati
inflaciju. Ipak, pad cijena u Hrvatskoj i nije toliko realan.
“To je kao lijek – kad ga uzimate, dobro pazite na nuspojave.
Povećanje kamata je lijek koji mora smanjiti stopu inflacije, ali
ne smije naštetiti trajno i duboko gospodarskom rastu jer
izostanak radnih mjesta i socijalne stabilnosti je veći problem
od inflacije”, govori Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i
profesor na Visokom učilištu Effectus.
“Za novogradnju ne očekujemo pad, tu će biti cijene ili stabilne
ili će rasti na određenim lokacijama, a za starogradnju – tu bi
moglo doći do određenog pritiska i snižavanja cijena. – Koliko
posto? To nitko ne zna”, kaže Klara Matić, stručnjakinja za
nekretnine.
Snižavanje cijena prvenstveno se odnosi na nerealno napuhane
cijene starogradnje.
“Imate veliki broj ljudi koji nekretninu ne želi prodati, ali je
stavlja na oglasnik i ako prođe – prođe. Nabiju cijenu i ako se
netko ulovi, ulovi se. I to postavlja očekivanja drugim
prodavateljima i stvara paniku kupcima”, govori stručnjakinja
Matić.
Kao da se već i nije kvadrat pretvorio u čisto zlato…
“Za Zagreb možemo reći da se starogradnja kreće od 2200 do 2800,
novogradnja od 2800 do 4500. U Splitu starogradnju imamo od 2600
do 3200, a novogradnja od 3500 pa čak i do 7000 eura po metru
kvadratnom”, kaže agentica Kregar.
Cijene sigurno neće značajno pasti, tvrde stručnjaci, u najboljem
slučaju ostat će na trenutačnim razinama koje po mnogima ionako
ne mogu biti više.