Procjene govore da bi Hrvatska godišnje mogla imati oko osam tisuća novih slučajeva Alzheimera, odnosno ukupno oko 40 tisuća oboljelih s demencijom
Nakon što je u SAD-u početkom ove
godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab,
švedski neurogerijatar Nenad Bogdanović izrazio je uvjerenost
da će on biti uskoro odobren i u Europi kao prvi
lijek protiv ove teške demencije.
Europska agencija za lijekove (EMA) već je dobila zahtjev za
ocjenu ovoga lijeka.
Očekujem odobrenje u prosincu jer je veliki zdravstveni i
politički pritisak da se lijek odobri i u Europi, izjavio je u
razgovoru za Hinu dr.
Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na
Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u
Stockholmu.
Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadrži antitijela
koja uklanjaju plakove ili nakupine toksičnog proteina beta
amiloida iz mozga.
Bogdanović kaže da je razvoj tih antitijela započeo u
njihovu laboratoriju na Karolinskoj, ali su japanska
farmaceutska tvrtka Eisai i američki Biogen kompletirali klinička
ispitivanja. Prema prvim procjenama godišnja terapija košta oko
26.500 dolara.
Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly
izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka –
donanemaba. Također je riječ o antitijelima koja čiste
amiloidne plakove u mozgu, a proizvođač tvrdi da usporava
razvoj Alzheimerove bolesti za oko trećinu vremena.
Nova era borbe protiv Alzheimera
– Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) još nije
dala završnu riječ o donanemabu. Očekujemo da će do kraja
srpnja odobriti i ta nova antitijela za ‘čišćenje smeća u
mozgu, kaže Bogdanović koji je prije petnaestak godina i
osobno bio uključen u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u
kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.
Ističe i da smo vjerojatno stupili u novu eru mogućeg
zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do
sada nije bilo lijeka.
A ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala
je još krajem prošlog tisućljeća, točnije 1999. Nakon
toga eksperimentalne studije na miševima pokazale su da se
patološke promjene u mozgu mogu
ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.
U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i
razgrađuje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz još uvijek nejasnih
razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući degeneraciju mozga i
demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s
Alzheimerovom bolešću genetska je greška uzrok nakupljanja
patoloških promjena.
– Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje,
ili zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu, ili zbog
obostranog mehanizma. Davanjem antitijela (novih čistača), višak
amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i
eksperimentalnim studijama, navodi Bogdanović.
Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je učinkovitost ove
“hipoteze čišćenja”.
Usporavanje propadanja memorije
– Ako očistimo to smeće na vrijeme, ne možemo vratiti sto posto
memoriju, no možemo maksimalno odgoditi propadanje. Propadanje
memorije će se usporiti tako da će osoba nastradati od drugih
bolesti, objašnjava Bogdanović.
Leqembi se dobiva putem polusatne infuzije dva puta
mjesečno unutar jedne i pol godine i još se ne zna koliko
puta pacijent mora ponoviti uzimanje antitijela da bi se
održavalo poželjno stanje. I dalje je otvoreno pitanje
hoće li se taj lijek trebati stalno uzimati i u kojim
vremenskim razmacima.
– Za infuziju će se morati zadovoljiti cijeli
niz kriterija jer antitijela imaju nuspojave. Kako sada
izgleda, oko 20 posto pacijenata u SAD-u moglo bi
dobiti tu terapiju. Riječ je o onima u vrlo ranoj fazi
bolesti, fizički zdravijima, koji nemaju imunološke bolesti
i ne koriste lijekove protiv zgrušavanja krvi. Bit će jako
velika selekcija, ističe Bogdanović.
Dobio je, kaže, na stotine pisama iz Hrvatske s pitanjem – mogu
li se i u Hrvatskoj dobiti antitijela protiv Alzheimera.
– U Hrvatskoj ga ne možete dobiti u javnom zdravstvu, a da
li možete privatno – vjerojatno da, i to za sada u SAD-u, uz
cijenu od gotovo 30.000 dolara godišnje, kaže Bogdanović te
dodaje da će cijena terapije padati kako se bude širilo
tržište lijeka i odobravale nove slične terapije.
Leqembi će i u američke bolnice ući vjerojatno tek u
prosincu. Zasad se daje inicijalno samo preko specijalnih
centara koje je organizirao proizvođač Eisai.
Hrvatska bez sustavne skrbi o dementnim
osobama
Bogdanović upozorava da je potrebno točno i na vrijeme utvrditi
koje osobe nakupljaju toksične proteine, za što
je potrebna vrsta screeninga na demencije i
rana pravovremena dijagnostika, što u Hrvatskoj ne
postoji.
Ne postoji ni registar demencija, tako da ne znamo koliko
imamo oboljelih, što je osnova za stvaranje
akcijskog plana i planiranje zdravstvene skrbi o tim
osobama.
Procjene govore da bi Hrvatska godišnje mogla imati oko osam
tisuća novih slučajeva Alzheimera, odnosno ukupno oko 40 tisuća
oboljelih s demencijom .
– Gdje su ti ljudi – pretežno stariji – i tko se i kako o svima o
njima skrbi – nije potpuno jasno, kaže dr. Bogdanović
te ističe da u zapadnim zemljama i na sjeveru Europe postoje
specijalisti gerijatri i cijeli sustav državne skrbi za starije i
dementne osobe.
– Primarna praksa u Švedskoj ima akcijski plan kako pristupiti
pacijentu s poremećajem memorije, obiteljski liječnik piše
uputnicu da se napravi CT ili magnet, i inicijalno testira
pacijenta te ga kasnije upućuje na specijalističku
obradu. Unutar tri mjeseca pacijent mora dobiti dijagnozu,
to je zakonski određeno, kaže Bogdanović.
Najskuplja je neliječena demencija
Šveđani su, dodaje, izračunali da je “za društvo najskuplja
neliječena demencija”. Tamo radi oko 700 gerijatara,
gerijatrijska služba u zajednici brine o starijima pa
oni mogu živjeti samostalno i ne ovise o obitelji.
O njima skrbi država jer su čitav život plaćali poreze.
Za razliku od sjevera i zapada Europe, briga o starijima i
dementnima u Hrvatskoj još je uvijek pretežno stvar obitelji.
Koliko je to područje “ispod radara” pokazuje i podatak da
su u Hrvatskoj na B listi lijekova HZZO-a
dostupna samo dva od četiri antidementiva, generička lijeka
već dugo prisutna u Europi, pa neke od njih hrvatski
građani, na temelju privatnog recepta, kupuju u
Sloveniji, BiH i Srbiji.
U Hrvatskoj je tek 2019. osnovano Povjerenstvo za
gerijatriju pri Ministarstvu zdravlja, u kojemu kao vanjski član
radi i dr. Bogdanović. Uspostavljena je i specijalizacija iz
gerijatrije, no interes je izrazito slab za tu specijalizaciju
koju uskoro završava tek jedna liječnica.