Dakako, riječ je "samo" o broju zaposlenih u pravnim osobama, koji prema statističkim procjenama obično predstavlja oko 80% ukupne zaposlenosti (u njega nisu uključeni obrtnici i poljoprivrednici)
Dok zaposlenost u pravnim osobama u gradovima Karlovačke županije
uglavnom raste uz neznatan pad u Ozlju, situacija u općinama puno
je šarolikija. Ima općina koje imaju čak i osjetan rast
zaposlenosti, ali i onih u kojima se u samo godinu dana znatno
smanjio broj zaposlenih.
Ipak, ovaj tekst mora se početi s neslavnim i gotovo
neshvatljivim rekordom – općina Ribnik ima točno i ravno – 0
zaposlenih! Dakako, riječ je “samo” o broju zaposlenih u pravnim
osobama, koji prema statističkim procjenama obično predstavlja
oko 80% ukupne zaposlenosti (u njega nisu uključeni obrtnici i
poljoprivrednici), no Hrvatska je prepuna malih i slabije
razvijenih općina pa ipak nema ovakav nevjerojatan slučaj nigdje
drugdje. Sljedeća na ovoj listi je tako općina Zažablje u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja u odnosu na Ribnik ima
respektabilna 4 zaposlena.
Što se tiče ostalih općina u Karlovačkoj županiji najveći broj
zaposlenih u pravnim osobama, sasvim očekivano budući dio
karlovačke poslovne zone zahvaća tu općinu, ima Barilović (684),
a iza njega je Vojnić sa 577 zaposlenih. Uz spomenuti Ribnik po
malim brojkama se izdvaja i Tounj koji ima tek 9 zaposlenih.
U odnosu na 2021. godinu po pozitivnim kretanjima se izdvajaju
prije svega Žakanje (sa 177 na 233 zaposlena), a zatim i
Cetingrad (sa 254 na 285), Draganić (sa 298 na 329) te Rakovica
(sa 283 na 308) i donekle Netretić (sa 136 na 152). U malom su
plusu i Krnjak (sa 187 na 197) te Generalski Stol (sa 63 na 67).
Negativni su, pak, trendovi najviše izraženi u Bosiljevu (sa 167
broj zaposlenih je pao na 100) i Josipdolu (sa 349 na 278), a ne
mogu se pohvaliti niti Plaški (sa 171 na 139) i Kamanje (sa 263
na 245) te u manjoj mjeri Lasinja (sa 89 na 84). U najmanjem
mogućem, ali ipak minusu, je i Saborsko (sa 18 na 17 zaposlenih).