Da bi žena u dvočlanom domaćinstvu ostvarila pravo na nacionalnu naknadu za starije njezin suprug ne smije imati mirovinu veću od 600 eura, odnosno 4520 nekadašnjih kuna
Stariji građani koji nisu bili zaposleni ili imaju
manje od 15 godina radnog staža te po toj osnovi nemaju mirovinu,
od iduće će godine nešto lakše dobivati nacionalnu naknadu za
starije. Vlada je pokrenula izmjenu zakona o nacionalnoj naknadi
za starije koja će stupiti na snagu od siječnja 2024. godine, a
donosi nekoliko novosti, piše danas Večernji list.
Prva je da će se nacionalna mirovina povećati za 30 eura, s
ovogodišnjih 120 eura mjesečno na 150 eura mjesečno. I dalje će
to biti manje od iznosa redovite mirovine koju može ostvariti
osoba s 15 godina staža, a koja ove godine ne može biti niža od
165 eura.
Dvije trećine primatelja nacionalne naknade su žene, a prosječna
dob im je 73 godine. Svaki peti korisnik nove naknade
živi u Zagrebu i zagrebačkom prstenu. Naknadu prima i oko 550
starijih u Osječko-baranjskoj županiji, te po 500 u
Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Interesa
za tzv. nacionalnu mirovinu bilo je više od pozitivno kućanstvo
raspolaže s manje od 120 eura prihoda po članu kućanstva.
Prijedlog je da se ta granica od iduće godine poveća na 300 eura,
odnosno dvostruki iznos naknade, što je druga važna promjena.
Temeljem toga, lakše će do novca žene koje su cijeli život bile
domaćice i nisu nikad radile, ali njihovi muževi jesu te su u
mirovini.
Da bi žena u dvočlanom domaćinstvu ostvarila pravo na nacionalnu
naknadu za starije njezin suprug ne smije imati mirovinu
veću od 600 eura, odnosno 4520 nekadašnjih kuna. Naknadu po
postojećim uvjetima može dobiti samo osoba koja u Hrvatskoj živi
20 godina, te je oko 2000 tražitelja odbijeno jer su neprekinuto
boravili u Hrvatskoj manje od 20 godina. Ta će se granica
spustiti na deset godina, koliko će novi korisnici morati
boraviti u Hrvatskoj prije nego što ostvare pravo na naknadu.
Starosna se dob neće mijenjati te će i ubuduće korisnici tog
prava morati navršiti 65 godina, što je ujedno i službena
granica za odlazak u mirovinu. Kako se uglavnom radi o seoskom
stanovništvu, omogućit će se isplata novca preko pošte, a ne samo
preko banke kao sada.
Kad se zakon pripremao, Vlada je procjenjivala da oko 50 tisuća
starijih nikada nije radilo. Najviše je siromašnih u
Hrvatskoj u samačkim kućanstvima te ih je oko 400 tisuća.
Otprilike 160 tisuća samaca je u riziku od siromaštva.
Ove bi godine nacionalne naknade za starije mogle proračun
stajati 9,5 do 10 milijuna eura. Iduće bi se godine taj
iznos mogao udvostručiti, što znači da Vlada očekuje da bi broj
primatelja mogao biti nešto veći od 10 tisuća, odnosno da će
ublažavanje kriterija omogućiti dijelu ljudi da ostvare pravo na
isplatu.
Korisnici naknade za starije su, jednako kao i umirovljenici s
primanjima do 610 eura, nekoliko puta dobili dodatnu novčanu
pomoć za pokrivanje troškova života.