Kako bi donekle olakšao život mladima i mladim obiteljima koji nisu stambeno zbrinuti, Središnji državni ured za demografiju i mlade proveo je pilot projekt javnog poziva općinama i gradovima za financijsku potporu za sufinanciranje troškova stanovanja mladim obiteljima i mladima u 2023. koji je rezultirao većim brojem prijava nego što je predviđeno novca u proračunu za ovu godinu
Gotovo 800 tisuća eura biti će isplaćeno ove godine mladima do 30
godina, te mladim obiteljima sa ili bez djece do 45 godina za
troškove stanovanja, ako u (su)vlasništvu nemaju nekretninu i ako
im neto plaća nije veća od prosječne plaće u Hrvatskoj, piše u
petak Večernji list.
Financijska potpora za troškove stanovanja iznosit će 180
eura mjesečno ili 2160 eura godišnje za mladu obitelj s djecom
dok će za mlade samce do 30 godina i za obitelji bez djece
iznositi 120 eura mjesečno ili 1440 eura godišnje.
Kako bi donekle olakšao život mladima i mladim obiteljima koji
nisu stambeno zbrinuti, Središnji državni ured za demografiju i
mlade proveo je pilot projekt javnog poziva općinama i gradovima
za financijsku potporu za sufinanciranje troškova stanovanja
mladim obiteljima i mladima u 2023. koji je rezultirao većim
brojem prijava nego što je predviđeno novca u proračunu za ovu
godinu.
Ukupna sredstva za projekt od 785.719 eura podijeljena su u 3
grupe – 100.000 eura za Sisačko-moslavačku
županiju, 245.537 eura za nerazvijenije općine i gradove
koje se svrstavaju po indeksu razvijenosti od I. do IV.
stupnja te 440.181 eura za mlade u razvijenijim općinama i
gradovima od V. do VIII. stupnja razvijenosti.
Najveći iznos koji se može dodijeliti gradu ili općini je 19.440
eura za najviše 10 korisnika.
Na javni poziv javilo se najviše mladih ljudi iz kontinentalne
Hrvatske, prednjače slabije razvijene općine i gradovi Zagrebačke
županije, te po broju prijava slijede gradovi i općine
Osječko-baranjske županije, Požeško-slavonske,
Virovitičko-podravske, Koprivničko-križevačke…
Najmanje prijava za stambeno sufinanciranje pristiglo je iz
općina i gradova primorske Hrvatske. To govori i o raslojavanju
unutar Hrvatske jer su mladi osobito u razvijenim jadranskim
županijama, očito, stambeno zbrinuti i u boljem položaju nego
mladi iz nerazvijenih i siromašnih općina i gradova, osobito iz
slavonskih županija, piše novinarka Večernjeg lista Dijana
Jurasić.