Na današnji je dan prije 82 godine u šumi kod Siska osnovan Prvi partizanski odred i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe.
Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, u spomen na osnivanje Prvog
partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i
ovom dijelu Europe prije 82 godine, obilježen je u četvrtak u
Spomen-parku Brezovica kod Siska. U Brezovicu su stigli i
predstavnici Udruge antifašista grada Karlovca i Karlovačke
županije.
Ana Šimpraga, izaslanica predsjednika Vlade
i potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava,
rekla je da je partizanski pokret okupio brojne hrvatske
građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnost,
koje je spajao jedan cilj – pobjeda nad fašizmom i uspostava
mira.”
Istaknula je da je uvijek je važno ponovno govoriti o tome, i to
zbog onih koji relativiziraju zlo fašizma i
ustaštva dovodeći u pitanje namjere partizanskog pokreta, a
osobito zbog mladih.
“Iako je danas riječ antifašizam za neke izgubila svoje
značenje, pa je čak i pogrdna, suvremeni antifašizam nema za cilj
samo čuvati uspomene nego se boriti za solidarnost, društvenu
jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica”, dodala je.
Šimpraga smatra da, premda razdoblje Drugog svjetskog
rata i dalje izaziva snažne emocije i podjele u društvu,
vrijeme je da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i
tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos otpora nacizmu,
prisjetimo se nevinih žrtava, što možemo ako se svi
zajednički suočimo s nekada teškim i bolnim pitanjima.
Izaslanica hrvatskog predsjednika Kristina Ikić Baniček,
sisačka gradonačelnica, rekla je da su partizani, za razliku od
fašista, umjesto ubijanja ljudi i genocida izabrali bratstvo i
jedinstvo, a za brata su bez obzira koje je vjere i nacije bili
spremni i umrijeti, no simbolički podržavati partizane nije
dovoljno.
Zapitala se kako jedna država koja drži do sebe i nominalno slavi
Dan antifašističke borbe istovremeno može biti pokrovitelj
“zuluma fašista i filoustaša koji pod krinkom komemoracije
navodnim žrtvama Bleiburga zapravo slave i veličaju zločince i
najgori kvislinški šljam koji je ikada obitavao u Hrvatskoj.”
“Zar je morala časna i odgovorna Austrija poslati simboličnu
poruku Hrvatskom saboru zabranom tog bala vampira koja zapravo
znači – vi Hrvati niste normalni s time što radite kod nas u
Austriji”, dodala je.
Ikić Baniček ističe kako je biti heroj 1941. značilo otići u
šumu i boriti se do pobjede ili smrti, alternativa nije
postojala, niti postoji danas. “Nema srednjeg puta između
antifašizma i fašizma, ne možemo jedan dan pjevati ‘Po šumama i
gorama’, a drugi dan se pozdravljati ustaškim pozdravom”,
poručila je.
Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, rekao
je da se Hrvatska našla na strani pobjedničke,
antifašističke koalicije, na što svi moramo biti ponosni.
“Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i sam sudionik
antifašističkog pokreta, bez ikakve je dvojbe uvrstio
antifašizam u Ustav i Dan antifašističke borbe u kalendar
državnih blagdana, a tako je bilo i u Domovinskom ratu koji je u
temelju samostalne Hrvatske i u kojem smo pobijedili još jedan
oblik jednoumlja, velikosrpskog”, napomenuo je.
“Danas je Hrvatska moderna država temeljena na slobodi,
jednakosti i pluralizma koja kao civilizacijski doseg njeguje
kulturu sjećanja na nevine žrtve svih režima i zasniva se na
vladavini prava, poštuje slobodu pojedinca i manjinska prava te
se protivi svakom ekstremizmu”, dodao je.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i
antifašista Franjo Habulin rekao je da u državi nešto
nije u redu ako se, dok se obilježava partizanska borba,
pojavljuju grafiti s ustaškim pozdravima.
Za njega je to “izraz politikanskog licemjerja, plašt kojim se
želi prekriti sve prisutnije i sve agresivnije ustaškofilske
tendencije” pri čemu, dodao je, ne misli samo na skandiranje na
stadionima nego i zlosretnu kombinaciju pasivnosti službene
politike s jedne strane i iznimno jake aktivnosti na polju
obrazovanja, publicistike i medija.
“Danas se događaju stvari koje su nam u prvim godinama neovisne
Hrvatske bile nezamislive, mada je upravo tada počelo koketiranje
s povijesnim revizionizmom. To nije, kako nam vole posprdno
docirati, razglabanje o ustašama i partizanima nego otvaranje
pitanja što smo do sada radili i zašto dopustili da stvari dođu
do točke na kojoj su danas i kamo sve to vodi”, ustvrdio je
Habulin.
Ocijenio je da je krajnje vrijeme “da se odupremo povijesnom
revizonizmu koji je ušao u sve sfere života i zatražimo od države
da konkretnim potezima dokaže da zaista jest ono što tvrdi i u
svom Ustavu, primjerice zakonskom zabranom i
sankcioniranjem isticanja fašističkih, ustaških, nacističkih i
četničkih obilježja”, naglasio je.
Na svečanosti su bili, među ostalima, zagrebački
gradonačelnik Tomislav Tomašević, izaslanstvo SDP-a
s predsjednikom Peđom Grbinom, bivši hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić, saborski zastupnici, predstavnici
diplomatskog zbora i lokalne vlasti.
Svečanost je uveličao Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga
RH.