Više od 80 posto sredstava bit će namijenjeno projektima kojima se osigurava učinkovitija, zelenija i pametnija mreža željeznica, unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske prometne mreže
Gradnja drugog kolosijeka u duljini od 42 kilometra između Ivanić
Grada i Kutine najveći je projekt u Hrvatskoj koji je Komisija
odabrala za dodjelu bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za
povezivanje Europe (CEF), piše
Poslovni dnevnik.
Komisija je u četvrtak objavila da je odabrala 107 projekata
prometne infrastrukture koji će primiti više od 6 milijardi eura
bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe
(CEF), instrumenta EU-a za strateška ulaganja u prometnu
infrastrukturu.
Više od 80 posto sredstava bit će namijenjeno projektima kojima
se osigurava učinkovitija, zelenija i pametnija mreža željeznica,
unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske
prometne mreže (TEN-T).
Među tim projektima tri su u Hrvatskoj. Najveći iznos od preko
245 milijuna eura namijenjen je gradnji dvokolosiječne pruge od
Ivan Grada do Kutine na dionici Dugo Selo-Novska.
Drugi je projekt financiranje završetka izrade idejne projektne
dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju nove
dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici
Skradnik – Krasica – Tijani, u duljini od 72 kilometra, na
nizinskoj pruzi od Karlovca prema Rijeci. Za to je namijenjeno
4.930.000 eura.
Treći projekt odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju južne obale
luke Osijek, za što je namijenjeno nešto ispod milijun i pol eura
(1.489,811).
Među 107 odabranih projekata, Hrvatska sudjeluje u nekoliko njih
zajedno s drugim članicama.
Najveći među njima, težak preko 71 milijuna eura u kojem
sudjeluje 25 država članica, odnosi se na zračni promet, a trebao
bi pomoći u smanjenju zagušenosti u zračnim lukama, smanjenju
kašnjenja letova, nepotrebnih emisija ugljikova dioksida i buke,
pomoći u razvoju koncepta koji bi trebao omogućiti izravnije rute
između europskih destinacija što bi znatno skratilo vrijeme
letenja i emisiju stakleničkih plinova.
Drugi vrijedan nešto preko 18 milijuna eura u kojem sudjeluje 12
članica, odnosi se na inicijativu razvoja riječne informacijske
službe što bi trebalo pridonijeti poboljšanju prekogranične
navigacije na pet unutarnjih plovnih puteva, koji su dio
europskih prometnih koridora: Rajna-Alpe, Sjeverno
More-Sredozemno more, Istočno-zapadno Sredozemlje, Rajna-Dunav i
Sjeverno more-Baltik.
Treći projekt, prekogranična suradnja u srednjoj Europi u kojem
sudjeluju Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i
Slovenija, odnosi se suradnju u provedbi direktive o
inteligentnom prometnom sustavu radi promicanja pametne
mobilnosti.
Projekt bi trebao pridonijeti jačanju učinkovitosti,
interoperabilnosti i sigurnosti u cestovnom prometu, a za njega
je namijenjeno nešto preko 32 milijuna eura.
Četvrti projekt u kojem uz Hrvatsku sudjeluje još pet država
članica odnosi se na poboljašanje interoperabilnosti i
otpornosti zračnog prometa, a za njega je namijenjeno nešto preko
34 milijuna eura.
Inače, CEF je financijski instrument EU-a osnovan za dodatna
ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne,
energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države
članice, osim iz postojećih strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu
financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže
Transeuropske prometne mreže (TEN-T).
Cilj mu je pomoći stvaranju međusobno povezanih mreža širom
Europe, koje će biti visokih performansi i ekološki održive te
pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj
koheziji unutar Europske unije.