10 GODINA ČLANSTVA

Otišao nam je 1.141 liječnik, nestalo je 45.000 Slavonaca, a smanjila se nezaposlenost, povećao standard. Što nam je dala a što uzela EU

RTL Direkt

Ove subote bit će točno 10 godina da je Hrvatska članica Europske Unije. Možda smo među Europljanima najdeblji, možda imamo najmanje plaće, možda smo među zemljama s najmanjom osobom potrošnjom: ali tu smo.

Imamo Pelješki most, imamo euro, unutar Europe možemo s osobnom i
bez čekanja na granicama. Studenti mogu slobodno na neko
prekrasno sveučilište van Hrvatske, a odrasli mogu tražiti bolje
prilike u Irskoj ili gdje ih je god volja

Linda, desetogodišnjakinja iz Zagreba.Toliko važnih stvari stane
u 10 godina da je to teško I nabrojati.

“Najvažnije stvari koje sam doživjela su bile kad sam s 3 naučila
rolati, to mi je bilo zabavno, pa kad sam se upisala u osnovnu
školu bilo mi je jako zabavno jer smo naučili slikati, naučili
smo slovkati, pisati neke duge riječi”, govori
desetogodišnjakinja Linda Gugo.

A desetogodišnjakinja je i Hrvatska u Europskoj uniji, i ona je
puno toga proživjela. U Uniju smo ušli na samom dnu, od tada nam
je standard porastao, plaće narasle ali cijene – podivljale.

“Gladni žedni goli evo to je to, to je taj standard”,
kaže Mira Šehić iz Zagreba.

Trenutno smo u skupini sa Slovačkom, Grčkom, Mađarskom i
Estonijom, standard nam je 25 posto manji od europskog prosjeka.
Skuplji smo od Španjolske, Nizozemske, Češke. Cijene hrane su nam
iznad prosjeka Europske unije, za razliku od plaća koje su tek na
40 posto.

“Sve je skočilo, ali to je bila situacija I u Italiji, Sloveniji,
ništa nismo naučili od njih”, govori Darija Damić iz
Zagreba.

S druge strane – kad smo ušli bilo je na burzi pola milijuna
nezaposlenih, sada je stanje 100 000.

“Sve je skuplje, ali je nešto i bolje – društvo je postalo
organiziranije i ipak se nešto kreće”, kaže Jadranka
Kozina iz Zagreba.

Pomalo se kretalo i dovelo nas do eurozone I Schengena.

“Moje je mišljenje da ćemo mi ekonomski brže napredovati na nekoj
europskoj ljestvici nego što ćemo po ovoj kvaliteti života koja
se odnosi na recimo iskorjenjivanje korupcije ili barem
minimaliziranje korupcije, nepotizma, nefunkcionirajućih
institucija, loše funkcionirajućeg pravosuđa. To je puno veći i
ja bi rekla puno teži posao. Ako pogledate istraživanja ljudi
koji su otišli iz Hrvatske, na prvom mjestu nije plaća kao
razlog”, kaže bivša ministrica Vesna Pusić.

Nema granica, tržište je otvoreno, obrazovanje povezano a
engleski mladima kao materinji.

“Ponekad kad se ne sjetim neke riječi na hrvatskom onda se jedino
sjetim na engleskom pa mi je to mali problemčić”, govori Linda.

Dok preko Erasmusa studiraju i stažiraju mladi po cijeloj Uniji,
da privuče ljude da se vrate u Hrvatsku Vlada je nudila 200 000
kuna. Vratilo ih se niti 200. S druge strane u Irskoj nas je
trenutno 20 000.

“Mislim da je život ovdje puno bolji. Pruža puno više prilika i
država je puno više socijalna”, kaže Ana-Marija Hota iz Irske.

I zato nas je toliko nestalo. Samo Slavonaca je 45 tisuća manje.
Na popisu dvije godine prije ulaska u EU u Hrvatskoj je bilo
gotovo 4 milijuna i 300 tisuća ljudi. Preklani ih je bilo pola
milijuna manje.

“Znamo da je otišao 1141 liječnik od ulaska Hrvatske u EU,
prosječne dobi 35 godina. Znači taman netko tko završi
specijalizaciju ode”, govori Marija Rogoznica iz
Povjerenstva za mlade liječnike u Hrvatskoj liječničkoj komori

Pa nam,naravno, fali radnika u – ugostiteljstvu, građevini,
turizmu,..ma svemu.

Pelješki most, Skywalk na Biokovu, zagrebački rotor, ali I škole
domovi,.. ma obnove od potresa ne bi bilo da nije Fonda
solidarnosti. Vlada se hvali da smo u plusu 11 milijardi eura. S
tolikim novcem stigao je i ured Europske tužiteljice koji je
otkrio mnoge slučajeve korupcije koji naše institucije nisu.
Upravo je Unija kao korektiv društva trebao biti najjači forte
ulaska.

“Ocjena je milijun, a ne 5. Zato što da nismo u Europskoj uniji
bili bi u puno puno lošijem stanju nego što jesmo. dakle uopće
nema usporedbe kako bi mi izgledali, a možemo pogledati u
susjedstvo, tako bi izgledali”, kaže Pusić.

Više nismo najgora zemlja po pušenju! Više puši Mađara i Bugara i
Grka. Na policama nam nisu deterdženti ili Nutella za tržište 3.
zemalja, ali smo zato pri dnu zbog alkohola koji pijemo svaki
dan, a jedino Rumunji imaju gore zube od Hrvata.

Dobra je stvar što će današnji desetogodišnjaci uskoro voditi
zemlju. A perspektiva lišena tih dobro znanih podjela – zvuči
obećavajuće.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest