Objavljeni su deset znanstvenih radova, četiri poglavlja i četiri konferencijska rada, a još su četiri rada u postupku recenzije.
Na Veleučilištu u Karlovcu je u srijedu održana završna
konferencija u sklopu projekta “Istraživanje i razvoj
specijaliziranih multirotornih bespilotnih letjelica”, kojega
Veleučilište u Karlovcu i Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveučilišta u Zagrebu provode od 20. prosinca 2019. do 20. srpnja
ove godine, a čija je ukupna vrijednost 842.024,13 eura, od čega
su ukupno prihvatljivi troškovi 829.311,22 eura.
Europska unija financira projekt 85 posto.
Dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul je rekao da će se
“unaprijediti sustavi u kojima se koriste bespilotne letjelice u
misijama nadzora, prikupljanja podataka, potragama i spašavanjima
s ciljem uvećanja efikasnosti i šire upotrebe letjelica”.
Istaknuo je da su “posebno ponosi” što su “rezultati prošireni”
na područje pametne poljoprivrede. “Na Veleučilištu u Karlovcu
imamo preddiplomski stručni studij strojarstva te specijalistički
diplomski studij, a posebno preddiplomski stručni studij
mehatronike. Svi rezultati ovog projekta, a posebno laboratoriji
koji su pritom dobiveni, će zasigurno unaprijediti
stručno-znanstveni rad i nastavni proces. Studenti stručnim,
praktičnim znanjima koja stječu u tim laboratorijima bivaju
spremni za tržište rada”, nastavio je Štedul i napomenuo da je
projekt ostvaren za pandemije koronavirusa te zahvalio svojoj
prethodnici Nini Popović jer je potpisala ugovor i pomagala.
Koordinator istraživačkih aktivnosti Denis Kotarski je dodao da
su prva istraživanja rađena za dekana Branka Wasserbauera. “Imali
smo podršku Veleučilišta u Karlovcu i odlučili smo pokušati
prijaviti projekt. Bili smo 2015. i 2016. godine na raznim
događajima vezanima uz dronove. U toj fazi istraživanja smo
uspjeli ostvariti ono temeljem čega smo prijavili projekt. U
proljeće i ljeto 2017. je trebalo osmisliti kako će projekt
izgledati glede opreme i osoblja, što smo posložili pomoću
vanjskih suradnika. Potom smo stavke morali obrazlagati, a 20.
prosinca 2019. je dekanica Popović potpisala ugovor”, objasnio je
Kotarski.
Administrativna voditeljica projekta Sanja Belobaba je navela da
je prvotno bilo zamišljeno projekt provesti do 20. listopada
prošle godine, ali se odužio uslijed koronakrize, poremećaja na
tržištu i transporta. “U sklopu projekta su se sintetizirali
napredni algoritmi upravljanja za različite konfiguracije
multirotora s obzirom na zadane performanse letjelica i uvjete
leta te se radila komparativna analiza komercijalno dostupnih
rješenja. Dakle, morala se nabaviti oprema, a kolege su
projektirale, konstruirale, testirale i popravljale, a i dalje
popravljaju. Valjalo je osigurati materijalne i kadrovske resurse
za primijenjena istraživanja. Oblikovani su istraživački timovi.
Tim na Veleučilištu u Karlovcu čine Kotarski, Vedran Vyroubal,
Nikola Šimunić, Filip Žugčić i Adam Stančić, a istraživački tim
Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Petar Piljek,
Dubravko Majetić, Josip Kasać, Josip Stepanić te Milan Vrdoljak.
Zaposlili smo tri mlada istraživača. Prvo su to bili Marko
Pranjić i Carlo Giorgio Grlj, koji nas je naknadno napustio, da
bi njegovo mjesto zauzeo Martin De Bona, a na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje zaposlili smo Ninu Krznara”, rekla je
S. Belobaba.
Nastavila je da su istraživanja vršena na Veleučilištu u
Karlovcu. “Što se tiče raspačavanja rezultata istraživanja,
izrađen je katalog sažetaka radova na hrvatskom i na engleskom
jeziku, konferencijski radovi su izlagani na stručnim sajmovima,
održali smo i regionalnu konferenciju u travnju”, navela je S.
Belobaba i nastavila da je izrađena studija provjere i zaštite
intelektualnog vlasništva s posebnim planom, da su pokrenuta su
dva postupka patentnih prijava, da je osnovana tvrtka za
projektiranje takvih letjelica, uspostavljena suradnja s
Hrvatskom gorskom službom spašavanja, koja će biti od velike
koristi za terenskih istraživanja, a predstavljen je projekt i
gospodarstvenicima.
Objavljeni su deset znanstvenih radova, četiri poglavlja i četiri
konferencijska rada, a još su četiri rada u postupku recenzije.
Istraživač Piljak je rekao da je poanta prvog prijavljenog
patenta “da se jednim mehanizmom podešavaju svi rotori”, a da se
drugi “odnosi na troosni zglob na koji se pričvrsti letjelica
radi toga da ispitamo jesu li sve komande dobro odrađene i rade
li senzori, što se radi u laboratorijskim uvjetima”.
Kotarski je dodao da je u lani u srpnju započela provedba
projekta čiji je nositelj Fakultet elektrotehnike i računarstva
Sveučilišta u Zagrebu. “U taj projekt je uključen dio našeg tima.
Vidimo tu priliku za suradnju za našu tvrtku – možda ćemo s
kolegama nastaviti raditi”, naveo je Kotarski.