Za rekreativnu mrežu je potrebno samo označiti nasipe, dok su primarna i sekundarna mreža puno zahtjevniji zadaci.
U Velikoj vijećnici Grada Karlovca predstavljena je prometna
studija biciklističke infrastrukture u Karlovcu, koju je po
narudžbi izradio Prometni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a
autori su mu izvanredni profesori Marko Ševrović i Marko
Šoštarić, doktor znanosti Marijan Jakovljević te magistri
inženjeri prometa Marko Švajda, Mario Mataija i Juraj Vertlberg,
a predstavili su je Jakovljević, Švajda i pročelnik Upravnog
odjela za komunalno gospodarstvo Grada Karlovca Dario Greb, koji
je rekao da je ovaj dokument temelj za izradu detaljne
građevinske prometne dokumentacije.
– Studijom su određeni primarni, sekundarni i rekreativni
biciklistički pravci uz prioritete i okvirne troškove ostvarenja.
Ona predviđa i desetak najatraktivnijih lokacija za parkiralište
za po deset bicikala s popratnim sadržajima. Cilj studije je
unapređenje i izgradnja biciklističke infrastrukture u Karlovcu,
stvoriti sigurnu, dostupnu i održivu biciklističku mrežu koja će
potaknuti korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva. Predviđa
se izgradnja poligona u svrhu edukacije djece i sedam servisnih
točaka za bicikle, kazao je Greb.
Jakovljević je podsjetio da je biciklizam sve više u središtu
pažnje javnosti i društva zbog toga što pripada zdravom načinu
života, ali i uslijed klimatskih promjena. Pohvalio je Karlovac
da je to shvatio rano, pa da je s gotovo 50 kilometara
biciklističke mreže među najboljim gradovima u Hrvatskoj po tom
pitanju.
– Stavili smo u studiji naglasak na mogućnost proširenja mreže na
90 kilometara duljine u zoni Generalnog urbanističkog plana
Karlovca i pedesetak kilometara nakon što se izvedu prometni
koridori planirani GUP-om. Svake dvije ili tri godine se ovakvi
strateški projekti vrednuju, da se vidi što se izvelo, a što nije
te ostaju li isti prioriteti. Dakle, na tom dokumentu se stalno
radi. Zato je rađen na GIS platformi – ne bi li se vidjela svaka
promjena, rekao je Jakovljević.
Nastavio je da je analizirano oko 130 kilometara cestovne mreže –
više od 80 križanja i više od 250 dionica ulica, a dionica je dio
između dva križanja.
– Nema tri dionice ulica u nizu da se provuče biciklistička
staza na isti način. To stvara dosta izazova na koje smo dali
rješenje, neka su prihvatljiva, neka malo skuplja, što dovodi do
problema kako stvoriti cjelovitu funkcionalnu biciklističku
mrežu. Imamo devet paketa rješenja, ovisno o složenosti. Nismo
htjeli da studija bude lista želja koje se neće ostvariti. Radila
se procjena investicije – sve skupa oko 13 milijuna eura, naveo
je Jakovljević.
Švajda je objasnio da se prvo analiziralo postojeće stanje, što
obuhvaća analizu dokumentacije, postojeće infrastrukture,
parkirališta, popratne opreme i sadržaja, a napravljena je i
analiza sigurnosti biciklističkog prometa i zakonske regulative.
– Raščlanili smo GUP u kojemu se planira izgradnja biciklističke
ili dijeljene biciklističko-pješačke infrastrukture na većini
postojećih i planiranih prometnica. U GUP-u stoji da je sustav
biciklističkog prometa potrebno utemeljiti na studiji takvog
prometa. Prošli smo više puta svaku prometnicu posredstvom videa
i terenski. Mreža postojeće biciklističke infrastrukture se
dijeli na biciklističke staze, koje zauzimaju 42,4 kilometra ili
87 posto ukupne mreže, biciklističke trake kojih je oko dva
kilometra ili oko četiri posto, te biciklističke puteve kojega je
svega oko jedan kilometar. Većina parkirališta za bicikle
predstavljaju spirale koje nisu praktične za zavezati bicikle
koje mogu i oštetiti. Klamerice možda zauzimaju više prostora,
ali su praktičnije i sigurnije za koristiti. Imamo dvije servisne
stanice i dvije lokacije s brojačima za bicikliste. Analiza
sigurnosti biciklističkog prometa se temelji na policijskim
podacima za proteklih deset godina. Gotovo 98 posto prometnih
nesreća tih godina se dogodilo u naselju. Unazad deset godina je
poginulo pet biciklista, 39 s teškim ozljedama, 65 s lakšim i 26
s materijalnom štetom, rekao je Švajda.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na prijedloge razlikuju se
primarna i sekundarna biciklistička mreža te rekreativna.
– Ukupno predlažemo 140 kilometara biciklističke infrastrukture u
gradu. Primarna mreža je ona koja povezuje periferne dijelove
grada sa središtem, a nje je najviše. Sekundarna biciklistička
mreža je sabirna infrastruktura koja biciklistički promet
usmjeruje na primarnu. Nje je oko 19 kilometara. Rekreativna
biciklistička mreža je infrastruktura za rekreaciju biciklista, a
u prijedlogu stoji da je ima 22 kilometra. Najčešća je u sklopu
nasipa i gdje je izvedivo smo predložili rekreativnu mrežu,
naglasio je Švajda.
U prvoj fazi se predlaže primjena najjednostavnijih rješenja, a
zatim sve složenijih.
– Za primjenu cijelog ovog projekta valjalo bi uložiti u primarnu
mrežu primarna 9,3 milijuna eura, sekundarnu 1,6 milijuna eura, a
rekreativnu 1.300 eura jer samo treba označiti nasipe, kazao je
Švajda.