Mons. Ivan Šaško pomoćni biskup zagrebački slavio je misno slavlje povodom proslave 'Dana grada Karlovca' na njegov 444. rođendan, a spomendan Blažene Djevice Marije Majke Božje Bistričke u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu u četvrtak, 13. srpnja 2023. godine. Koncelebrirali su svećenici Karlovačkog dekanata, a pjevanje su animirali članovi Karlovačkog vokalni okteta pod ravnanjem Irene Božićević.
U uvodu u misno slavlje biskup Ivan Šaško je
kazao kako pred Gospodina donosimo cijeli grad Karlovac, dok
molitvu za njega uzdižemo mi, svećenici, počevši od prečasne
gospode: dekana preč. Dražena Karačića i
Kristijana Gatarića, Rektora ovoga Svetišta
mons. Antuna Sentea ml. i našega
‘dijamantnog jubilarca’ mons. Ferdinanda
Vražića.
– Raduje nas što su dionici te molitve nositelji političke
gradskih, županijskih i državnih vlasti koji još snažnije
povezuju vrijednosti prošlosti i sadašnjosti pri čemu ne smijemo
zaboraviti ili obescijeniti žrtvu i dar hrvatskih branitelja. –
kazao je biskup Šaško.
– U ovoj najljepšoj i najuzvišenijoj čestitci 444. obljetnice
Karlovca nalazi se i čestitka našega zagrebačkog nadbiskupa,
mons. Dražena Kutleše, koju vam srdačno prenosim. – kazao je na
početku misnog slavlja biskup Šaško.
– Moralno pravilo za nas glasi da nikada s pomoću zla ne
pokušavamo postići dobro. Itekako je porazno, ako smo vođeni
načelom da se bira zlo, pa tako i manje zlo, jer mi ne možemo
činiti što čini Gospodin. Bog u svojoj dobrostivosti i ljudska
zla djela ponekad koristi za dobro. To je teško prepoznati,
osobito kada se zlo okomi na nas; istinski smo blagoslovljeni ako
to uspijemo. Karlovac je to u svojoj povijesti doživio više puta…
– propovijedao je pomoćni biskup zagrebački dodavši:
ISTINA O ZLU ISPRAVLJA ZLO I DOVODI DO OPROŠTENJA
– Još je teže pomoći nekomu tko nam je nanio ili nanosi zlo;
prihvatiti da nas Bog želi pridružiti svojoj neizmjernoj dobroti
tako da bismo mogli činiti dobro i onima koji su nam nanijeli
bol. No, kao što smo poučeni, to ne znači odstupiti od dobra,
prešutjeti zlo, praviti se da ono nije počinjeno i da se s njime
ne treba suočiti. Upravo suprotno: dobro drugima – pa tako i
neprijateljima – činimo kada pomažemo prepoznati istinu zla, jer
se u njoj rađa potreba ispravljanja zla, promjene i istinske
obnove koja prolazi kroz traženje oproštenja. To nije i ne može
biti ‘politički projekt’ ili odluka, nego duboko duhovan milosni
proces koji se ne ostvaruje društvenim dogovaranjem. Uostalom,
svaki drukčiji pokušaj završio je u još dubljem razočaranju. –
kazao je tom prigodom mons. Šaško i nastavio:
ZNAKOVITE BROJKE 444. ROĐENDANA GRADA
– Razmišljajući i moleći za Karlovac za ovu 444. obljetnicu
njegova nastajanja zadržao sam se na nekoliko detalja, a s vama
želim podijeliti samo dva. Prvi se odnosi na godine, na lako
pamtljiv broj s tri četvorke, a triput ponovljen broj upućuje na
puninu zemaljskoga, jer je pomnožen brojem Presvetoga Trojstva.
Taj broj tumači povezuje s onim mjestom u Knjizi Nehemijinoj (7,
6) gdje se govori o povratnicima iz Babilonskoga sužanjstva u
opustjelu zemlju, posebice o levitima, čime je počela obnova
Jeruzalema. Te su mi dvije poveznice drage i ohrabrujuće, ali me
ova druga odvela do zabrinjavajuće asocijacije. Naime, kad se
govori o odlascima i povratku, taj broj pomnožen s tisuću
podsjetio me na činjenicu da se za otprilike toliko ljudi 444 000
smanjio broj stanovnika u Hrvatskoj u posljednjih desetak
godina. Svaki čovjek, a naročito nositelji političke vlasti
rado se hvale uspjesima, nerijetko tako da ostanu prešućeni
neuspjesi. Teško da itko može spomenuti neki uspjeh u našoj
domovini, a da prije toga ne vidi, da ne bude svjestan i ne
spomene tu istinu te da se ne pita o uzrocima. Nažalost, za svaku
godinu otkako je u Europskoj uniji Hrvatska je prosječno gubila
oko 1 posto svoga stanovništva. Usporedba s drugim europskim
zemljama koje doživljavaju slična gibanja ne bi smjela biti
opravdanje. – naglasio je u svojoj homiliji biskup Ivan
Šaško.
– Drugi detalj povezan je s grbom grada Karlovca, istaknutim na
Povelji o statutu slobodnoga kraljevskog grada (1781.). U njegovu
je središtu inicijal Josipova imena. Iako nosi ime po Karlu, u
grb Grada upisano je Josipovo ime. A čovjek na koga se ono
odnosi, rimsko-njemački car Josip II., dobio je ime po sv.
Josipu. Svakako je zanimljiva podudarnost toga inicijala i ovoga
karlovačkog, hrvatskog Josipovog svetišta, proglašenoga takvim
dvjesto godina kasnije.
AGRESIVNA PODMETANJA TOTALITARIZMA
– Žalosno je da se u Hrvatskoj danas moramo prepoznavati sve
agresivnija podmetanja, širenje sadržaja, pristupa i metoda kakve
smo iskusili u komunističkome režimu. Doduše, kao Crkva smo
upozoravali na to od formalne propasti toga totalitarizma, ali
kao da smo se umorili; kao da se ustručavamo zalagati za istinu i
dobro, jer ne vidimo odjeka tih upozorenja. Znamo da je Karlovac
koji je i prije 30 godina u ratu protiv Hrvatske bio promatran
kao slaba točka, prijelomnica koju se kanilo slomiti bez
poteškoća postao novim uporištem. Pohvalno je i danas osjetiti
napore koje poduzimaju nositelji političke vlasti kao i drugi
ljudi kojima je stalo do dobra glede jačanja ovoga dijela
Hrvatske; uvijek se tomu u Karlovcu radujem i vjerujem u
Gospodinovu snagu, tako da Karlovac može postati primjerom za
obnovu domovine, i dalje nošen Božjom riječju i biblijskim
primjerima.
VAŽNO JE SAMO NE IĆI PUTEM ZLA
– Oni nam pokazuju da u svemu najbitnija nisu neka materijalna
sredstva, a izvanjske nepovoljne okolnosti mogu postati neslućene
mogućnosti. Važno je samo ne ići putem zla i ideologija kojima
nije teško prodati i vlastitu braću i opustošiti vlastitu zemlju.
Svaka nametnuta ideologija, ona koja nije proizišla iz kršćanske
kulture; koja nije prožeta svjetlom vječnosti, vrijednostima
darovanosti, milosrđa i žrtve, skupo je koštala naš narod. Ne
smijemo zatvoriti oči ni pred čim što prodaje otajstvo života i
što je kadro slobodu zamijeniti ropstvom duha. Karlovac je
pokazao da to može i nama povjerio da tu istinu obnavljamo.–
učinite zaključio je homiliju biskup Ivan Šaško.
Nakon misnog slavlja gradonačelnik grada Karlovca Damir
Mandić uručio je u znak zahvalnosti biskupu Ivanu Šašku
vjernu repliku Josipova kipa iz karlovačkog svetišta kojega je
izradio akademski kipar Ante Starčević i repliku
3D tehnikom ovogodišnji krizmanik Nikola
Baniček.
Foto: Petar Vuković