U lipnju je na zagrebačkom Trgovačkom sudu riješeno otprilike 5000 predmeta manje od lanjskog prosjeka u istom mjesecu
Na Trgovačkom sudu u Zagrebu, na kojem se vode dvije trećine svih
trgovačkih predmeta u Hrvatskoj, kažu da je zbog štrajka
službenika i namještenika u pravosuđu “poslovanje suda
onemogućeno te je vjerojatno oštećeno više tisuća poslovnih
subjekata”, piše u srijedu Jutarnji list.
“Šteta će se po pitanju visine naknadno utvrditi, ali je sve osim
nastavka normalnog poslovanja sudova neodrživo. Ustavno pravo
stranaka na primjenu prava u konkretnom slučaju od strane
neovisnog suda je ugroženo. Konkurentnost RH je sa svakim satom
trajanja štrajka manja”, ističe se u odgovoru Jutarnjem listu
Trgovačkog suda u Zagrebu s kojega upozoravaju da štrajk koji je
ušao u osmi tjedan onemogućava redovno poslovanje suda.
Konkretne iznose štete koje trpe građani i gospodarstvo zbog
paralize sudova zasad nitko ne može procjenjivati, ali u lipnju
je na zagrebačkom Trgovačkom sudu riješeno otprilike 5000
predmeta manje od lanjskog prosjeka u istom mjesecu. Pritom su
provedeni, u najvećem dijelu, hitni postupci u kojima nastaje
izravna ili neizravna šteta za konkretne stranke, državni
proračun i društvo u cjelini.
Upisi u sudski registar zbog štrajka sudskih službenika praktično
su nemogući. “Predmeti sudskog registra vode se u informatičkom
programu IN 2 koji ne omogućava automatsku dodjelu spisa sucima.
Službenici obrađuju predmete u pripremi i bez njihovog nužnog
postupanja nije moguće pristupiti odlučivanju. Nespojiv je
zakoniti štrajk i redovito poslovanje”, kažu na sudu na kojemu su
do 14. srpnja svi službenici i namještenici, njih 300-tinjak,
sudjelovali u štrajku.
“Sve djelatnike suda i stranke se poziva na dostojanstvo i mirne
reakcije, no postoji opravdana zabrinutost zbog moguće pojave
težih neželjenih incidenata”, kažu, među ostalim, i napominju da
ih “u ovom trenutku zabrinjava kontinuirani porast stresa u svim
oblicima komunikacije sa strankama”.
Broj tvrtki koje trpe izravnu štetu i njeni iznosi su
nezamislivi. Postavlja se pitanje tko će na kraju njima i svim
drugima odgovarati za štetu, a iz razgovora s više sudaca
proizlazi da će odgovarati država, odnosno proračun. Kažu da je
štrajk zakonit, a da je država odgovorna za redovno
funkcioniranje sudbene vlasti. No, neki pravnici ne isključuju da
bi se država mogla izvući od odgovornosti ako dokaže da bi
udovoljavanje zahtjevima sindikata izazvalo poremećaj u
funkcioniranju vlasti, odnosno da im proračun nije mogao
udovoljiti, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
Dodajmo tome kako je članstvo Sindikata državnih i lokalnih
službenika i namještenika glasalo danas o Vladinoj ponudi o
hitnom dodatku na plaću od 12 posto.
Većina pravosudnih službenika i namještenika prihvatila je
Vladinu ponudu, potvrdili su službeno iz Sindikata na
konferenciji za medije u 17 sati. Komunicirano je da je štrajk na
snazi dok se ne potpiše sporazum s Vladom, “ali vjerojatno već od
petka ljudi mogu početi raditi”.