Demograf Tado Jurić osvrnuo se na najnovije podatke koji pokazuju da smo lani u Hrvatskoj prvi put imali više useljenih nego iseljenih te da svjedočimo sve većem broju stranih radnika. Dotaknuo se i pitanja demografskog pada i mogućih mjera kojima bi se mogla popraviti demografska situacija u zemlji
Hrvatska je očito, kao i ostatak Europe, osuđena na uvoz radne
snage. U studiju RTL-a Danas gostovao je demograf Tado
Jurić koji se dotaknuo tog pitanja, ali i činjenice da se
lani u Hrvatskoj rodilo najmanje djece u zadnjih sto godina.
Prokomentirao je i moguće mjere kojima bi se mogla popraviti
demografska slika Hrvatske.
Prvi put smo lani imali više useljenih nego iseljenih –
blizu smo brojci od 200 tisuća radnih dozvola za strance. Kakva
je budućnost Hrvatske?
Budućnost Hrvatske je vjerojatno kao i Austrije i Njemačke. Svaki
četvrti stanovnik tamo je stranac. Procjenjujemo da će u naredna
tri desetljeća će i u Hrvatskoj svaki četvrti stanovnik biti
stranac. Tu treba razlikovati strane radnike, ilegalne migrante,
azilante, bogate njemačke umirovljenike i ukrajinske izbjeglice.
Hrvatska je zanimljiva u Europskoj Uniji jer ni jedna zemlja nije
imala tako visoko iseljavanje i useljavanje. Broj jedan smo
useljenička zemlja u EU.
Zašto smo tako specifični?
Specifični smo jer se tvrdi da je normalno da se svi kreću u EU.
Međutim vidimo da iz Njemačke, Britanije, Njemačke je iselio samo
jedan posto radnika, a iz Hrvatske 18 posto. Kretanje ide iz
smjera periferije k jezgri Europske Unije i Njemačkoj te
migracije najviše odgovaraju.
Lani se rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina što je
doista alarmantno. Što napraviti?
Treba to promotriti kao strukturalni problem. Sve zemlje koje su
prihvatile neoliberalnu ideologiju imaju demografski pad. Mi kad
bi uveli sve mjere koje ima Njemačka, imali bi opet situaciju u
kojoj je Njemačka danas, dakle demografski pad. Mjere same po
sebi ne mogu promijeniti ozračje tog neoliberalnog duha koji
poručuje “ako budete imali djecu, nećete biti sretni”. U Africi
je šestero djece po ženi, u EU je to 1.4. Imamo jedan pritisak
ideologije koja cilja protiv obitelji, religije.
Ali je općenito dojam da te mjere ne uspijevaju. 165
ljudi se vratilo u Hrvatsku mjerom Biram Hrvatsku, čak ni 27
tisuća eura nije pomoglo. Je li Vlada svjesna težine
problema?
Sigurno je tko postavi demografiju na prvo mjesto na izborima,
dobit će ih. To je trebalo davno učiniti, ali COVID je progutao
sve teme. Sada se bez demografije neće moći izvući ni jedna
stranka.
Život u Hrvatskoj je skup, nemamo dovoljno vrtića za svu
djecu, nisu besplatni za roditelje u cijeloj zemlji. Što je
rješenje?
Potreban je čitav niz koordiniranih mjera. Zagreb je danas po
demografskim mjerama jedan od najgore stojećih u Hrvatskoj pa
opet nema toliki pad. Dakle čitav niz ekonomskih i socijalnih
mjera je tu povezan. Ne treba otkrivati toplu vodu, treba dječji
doplatak kao prva mjera od 250 eura kao u Njemačkoj čega nemamo u
Hrvatskoj. Druga mjera je rad na daljinu da spriječimo
depopulaciju naših ruralnih krajeva i da mlad čovjek ne mora iz
Slavonije doći u Zagreb. I treća mjera je da stranci koji se
useljavaju moraju proći integracijski tečaj. Sada uvozimo radnu
snagu bez ikakve pripreme za europski stil života. Tu se radi o
izrabljivanju njih, ali ovakav uvoz potiče daljnje iseljavanje
Hrvata.